Na Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu, koji se u četvrtak u saborskoj raspravi ocjenjivalo krovnim zakonom za obavljanje komunalne djelatnosti, jer obuhvaća “srž poslova kojima se bave jedinice lokalne samouprave”, saborska je oporba imala niz prigovora, padale su optužbe kako se ide u smjeru centralizacije.

Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir objašnjavao je kako je nakana uspostaviti sustav komunalnog gospodarstva usklađen sa zakonima kojima se uređuje opskrba vodom i odvodnja, gospodarenje otpadom, pogrebnička djelatnost, javna nabava, koncesije i pružanje usluga. “Na odgovarajući način će se urediti pitanje značenja komunalnog gospodarstva za život i rad u jedinicama lokalne samouprave i načela na kojima se mora temeljiti komunalno gospodarstvo, organizacijski oblici kojima se obavljaju komunalne djelatnosti i pitanja vezana uz obavljanje tih djelatnosti, pitanja vezana uz građenje i održavanje komunalne infrastrukture te pitanja vezana uz razrez i naplatu komunalnog doprinosa i komunalne naknade”, isticao je Uhlir.

SDP-ov Marko Vešligaj poručio je kako predloženo ide u smjeru daljnje centralizacije, privatizacije i liberalizacije komunalnih usluga, a sumnja i na pogodovanje određenim lobijima. “Zakon bi trebao biti 'lex generalis', no masa zakona je neusklađena s tim zakonom i nitko nije ni pitao jedinice lokalne samouprave što misle o njemu”, tvrdi Vešligaj. Posebno ga, kaže, bode u oči što se komunalnim društvima na diskriminatoran način ograničava obavljanje tržišne djelatnosti.

“Pitanje je tko će i za što će plaćati komunalni doprinos. Plaćat će se za korištenje već izgrađene komunalne infrastrukture i plaćat će je svi vlasnici zemljišta. Znači li to da će komunalni doprinos od sada, ako zakon bude usvojen, biti stalno novčano davanje svih vlasnika zemljišta, odnosno postojećih građevina koje su veće izgrađene, a ne samo onih koji će se ubuduće graditi”, rekao je mostovac Robert Podolnjak. H