Ekonomija
HRVATSKA PRED NOVIM ZAKONOM O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Čak 5000 zahtjeva za zakup državne zemlje još čeka rješavanje
Objavljeno 7. veljače, 2018.

Prošavši drugo saborsko čitanje, kada se iz saborskih klupa čulo sve i svašta – upućenih i neupućenih komentara, prijedlog novog zakona o poljoprivrednom zemljištue ovoga je petka pred usvajanjem, nakon što Vlada razmotri predložene amandmane.

Dok resorni ministar ovih dana poput mantre ponavlja da je zakon u korist OPG-ova, poljoprivrednici i ovaj put pokazuju svu osjetljivost kada je o (državnoj) zemlji riječ – o pravu prvenstva, domicilnosti, o sadašnjim zakupnicima, cijeni i dužini zakupa, ulasku stranaca…, a udruge, poput Života, ocjenjuju da se i ovim zakonom pogoduje pojedincima, velikima, na štetu OPG-ova, te da će to biti završni udarac selu. Stava da će OPG-ovi loše proći i ratar je Mario Patajac iz Podgorača.

– Bit ćemo u problemima ako nam ne daju prednost. Vjerujem ministru Tolušiću, jedan je od boljih ministara, no ajmo već, 18. put, staviti crno na bijelo da OPG ima prednost. Bojim se da će puno ljudi biti nezadovoljno - kaže Patajac.

Na istupe u sabornici te stavove i strahove slične Patajčevima iz Ministarstva poljoprivrede (MP) umiruju time da je novi zakon kreiran za OPG-ove i mala gospodarstva kako bi se potaknuo njihov razvoj i konkurentnost te zadržalo stanovništvo na selu.

Revizija ugovora

Ono što je sigurno, Agencija za poljoprivredno zemljište (APZ) definitivno ispada iz igre te je ovih dana ugašena, a u sedlo se vraćaju jedinice lokalne samouprave (JLS), jer najbolje poznaju stanje na terenu te potrebe svojih poljoprivrednika. Tako danas nove/stare igrače čeka bolna činjenica – čak 5000 zahtjeva za zakup državne zemlje još čeka rješavanje.

APZ je, naime, u pet godina riješio pitanje samo 10-ak tisuća hektara, njezinih 20-ak zaposlenih nije moglo kvalitetno odrađivati taj opsežan i delikatan posao.

Vraća se i DORH

- Tražimo reviziju dosadašnjih korisnika i ugovora, čime bi se ispravile mnoge nepravde - zahtjev je Života koji iznosi v. d. predsjednika Antun Laslo aludirajući na prijašnje davanje zemlje u koncesiju i zakup.

- Oni koji su imali koncesiju – njih je bila manjina i dogovorili su se po potrebi podijeliti zemlju, dobivši cijenu od poreznih uprava na pojedinim lokacijama od tek 250-300 kuna za hektar, a mi cijene od 900 do 2000 kn/ha. Mnogi ugovori potpisani su na temelju programa prema kojima su poljoprivrednici trebali izraditi neku investiciju, a to nisu učinili, pa tražimo raskid takvih ugovora, kao i onih iz koncesije i zakupa koji nisu plaćani. Raskid ugovora tražimo i za one koji su zemlju dali u podzakup - kaže Laslo.

- S onim tko je državne hektare prije pet-deset godina dobio radi stočarstva, obvezao se na proizvodnju mlijeka, tov goveda ili svinja, a nije realizirao tu obvezu iz gospodarskog programa, nego se bavio ratarstvom i sl., ugovor će biti raskinut, zemljište će preko novog natječaja biti ponuđeno u zakup - odgovaraju iz MP-a.

– Napravi li se revizija, bilo bi dosta raspoloživog zemljišta koje bi moglo zadovoljiti interese stočara - dodaje Laslo aludirajući na prioritete pri dodjeli zemlje za stočare koji nemaju dovoljno hektara s obzirom na broj uvjetnih grla (UG). Za udrugu Život svi stočari nisu stočari – dijeli ih na stočare uzgajivače i tovljače, a za potonje kaže da nisu (pravi) stočari te da se ta razlika bitno može reflektirati na učinke liste prioriteta koju donosi novi zakon.

Domicilnost prioritet

- Kod prava prvenstva temeljni uvjet je da se podnositelji zahtjeva tri godine prije objave natječaja bave poljoprivredom. Ovom odredbom eliminiraju se špekulanti, koji su prema zakonu iz 2013./2015. državno zemljište mogli dobiti i ako su OPG ili tvrtku osnovali uoči objave ili tijekom trajanja natječaja, pa su u posljednje dvije-tri godine državnu zemlju, na stotine hektara preko više natječaja, dobivali pojedinci bez ikakvih referenci, bez povijesti poslovanja i s temeljnim kapitalom od deset kuna. Novi zakon ne dopušta davanje državnih hektara takvima - odgovaraju iz MP-a.

Kako će proći na natječaju prema novom zakonu, strahuju i dosadašnji posjednici. Muči to i ratara Patajca.

– Sada obrađujem 80 državnih hektara, a trebam još toliko jer imam pred sobom velik projekt silosa i sušare, koji bez više zemlje ne može. Moji zaposleni zavise od mene. Što ću ja, skupa s njima, izvisim li prema novom zakonu - pita Patajac. Laslo kaže kako listom prioriteta treba zaštiti dosadašnje posjednike koji uredno podmiruju obveze te da zakup treba s 25 (zbog trajnih nasada) produžiti do 40 godina. U MP-u odgovaraju da zakup na 25 godina nije prekratko razdoblje ni za jednu proizvodnju te da, tko dobro gospodari i plaća obveze, u posljednjoj godini zakupa može tražiti produženje na još 25 godina. Veliki povici ovih su dana i na poziciju malih poduzeća i mikropoduzeća u dodjeli zemlje; u Životu opasnošću drže mala poduzeća, što zapošljavaju do 50 ljudi. Mikropoduzeća, naime, zapošljavaju do deset zaposlenih, no ona seljacima nisu trn u oku.

– Prođe li ovakav zakon, mnogi će ostati bez zemlje jer mala su poduzeća zauzela cijelu kontinentalnu Hrvatsku. Dopusti li im se i onaj radijus od 50 km, to je kraj za OPG-ove – mala poduzeća na listi prioriteta premrežit će dobivanjem državnih tabli cijelu zemlju - kaže Laslo.

Poljoprivrednicima je, naime, sporan čl. 36, što izjednačava OPG s malim poduzećem i mikropoduzećem koja su još prije dobila zemlju. Čl. 36 sporan je i HPK-u.

– Sporno je malo poduzeće, koje je veličine do 50 zaposlenih i do deset milijuna eura prihoda. Posjeduju od nekoliko stotina do nekoliko tisuća uvjetnih grla (UG), a kod novog zakona kriterij je 1 ha – 1 UG. Gdje god se jave, s takvim kriterijima, uz još onaj zločesti prijedlog pojedinaca koji žele progurati mogućnost javljanja na natječaje i do 50 km, ta će mala poduzeća na natječajima prema novom zakonu uzeti dobar dio slobodnih površina - kaže član UO HPK-a Matija Brlošić. Na naš upit o strahu od famoznih 50 km u MP-u ga kategorično niječu te poručuju da je prioritet domicilnost.

Stop zloporabama

Kada se zbroje sva općinska, gradska i županijska vijeća te naposljetku MP, bez čije suglasnosti nema ni programa raspolaganja ni odluka o zakupu, u dodjelu će prema novom zakonu biti uključeno oko 3000 osoba.

– Nema mjesta ni strahu ni panici o samovolji lokalnih šerifa; dodjelu zemlje kontrolira županija, MP i DORH - poručuju iz MP-a. Državnom zemljom ne može se raspolagati bez programa čiji prijedlog mora biti javno dostupan lokalnom stanovništvu 15 dana: na nj se mogu dati prigovori o kojima se općinska i gradska vijeća moraju očitovati u 30 dana. Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup ne donosi pojedinac, načelnik ili gradonačelnik, nego općinsko/gradsko vijeće uz uvjet da je prethodno dobilo pozitivno mišljenje županije i suglasnost MP-a. Iz zakona usvojenog 2013. DORH je izgnan, što je nedvojbeno ciljano kumovalo mnogim zloporabama u dodjeli. Novi zakon kaže - nema potpisivanja ugovora bez blagoslova DORH-a, on je zadnja adresa u odlučivanju. Ako DORH izda negativno mišljenje, ugovor o zakupu ne može se sklopiti. DORH ima rok od 30 dana za očitovanje. Novi zakon prvi put ugovor o zakupu, kažu u MP-u, definira kao ovršnu ispravu, ako zakupnik ne provodi obveze iz ugovora i ne plaća zakupninu, ugovor se može odmah raskinuti, nema odugovlačenja maratonskim sudskim postupcima.

Suzana ŽUPAN
PREDNOST MLADIM POLJOPRIVREDNICIMA

- Stočari su prvi u redoslijedu prvenstva, ali ne samo vlasnici mliječnih grla nego i tovljači, ovčari, svinjogojci, peradari. Mogu dobiti onoliko hektara koliko im nedostaje, ovisno o broju UG. Ako, primjerice, imaju 70 ha i 100 krava, mogu dobiti 30 ha. I to stočari registrirani kao OPG, što je prvi put u povijesti samostalne Hrvatske - da su upravo OPG-ovi stavljeni na prvo mjesto na listi prioriteta te vlasnici poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu mikropoduzeća i malih poduzeća. Drugi po prioritetu su dosadašnji posjednici s najkraćim rokom zakupa/posjeda od pet godina uz uvjet da su ispunili sve obveze iz ugovora i gospodarskog programa. Treći na listi prioriteta za zakup su nositelji OPG-a ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, upisan je u Upisnik najmanje tri godine do objave natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području JLS najmanje tri godine do objave javnog natječaja. Četvrti po prioritetu je nositelj OPG-a koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću upisan u Upisnik, ima sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području JLS minimalno tri godine do objave javnog natječaja. Lista prioriteta ima osam kategorija i ovim četirima vrlo razvidno potvrđuje da prednost ima OPG te obrti, mikropoduzetnici i mali poduzetnici koji se najmanje tri godine bave poljoprivredom - ističu u MP-u. - Kako bi se spriječili negativni efekti i zloporabe, zakon također određuje, ako je u istom redoslijedu prava prvenstva više osoba, prednost ima PG ekonomske vrijednosti 8000 - 100.000 eura, a to su upravo OPG-ovi te PG-ovi koji se bavi povrtlarstvom, voćarstvom (osim oraha), vinogradarstvom i maslinarstvom. Taj dodatni kriterij pojašnjava da nakon podmirivanja potreba stočara, odnosno ako ih nema na nekom području, prednost imaju mladi poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom povrća i voća, vinogradarstvom ili maslinarstvom odnosno sjemenskom proizvodnjom - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

PRODAJA ZEMLJE STRANCIMA

Pojedini zastupnici, dio poljoprivrednika i udruga, poput Života, u medijima su optuživali MP i ministra Tolušića da novim zakonom omogućuje prodaju državne zemlje strancima jer da moratorij za to istječe 2020. – Za samo dvije godine Europljani će imati pravo kupovati našu zemlju, a mi kod njih, no to drugo daleko je manje izgledno - kaže Antun Laslo. U MP-u to opovrgavaju. - Svi koji se boje da će stranci navaliti i uzeti nam našu djedovinu - ne trebaju strahovati. U pet godina članstva RH u EU samo se 37 stranaca registriralo u Upisniku poljoprivrednika, koji ima više od 160.000 PG-ova. Do 2020. traje moratorij prodaje strancima, do te godine državna zemlja bit će dana u zakup na 25 godina uz mogućnost nastavka zakupa na još 25 godina. To definitivno svjedoči da stranci neće moći dobiti državnu zemlju u zakup idućih 50 godina. Da će stranci zavladati našim poljima, to sijanje straha definitivno nije realno, plasiraju ga zlonamjernici - poručuju iz MP-a i naglašavaju da stranci traže velike površine, iznad 1000 ha, bar prema upitima koji dolaze, a takvih zemljišta, da su uređena i da se već sutra s njima može krenuti u proizvodnju, mi slobodnih nemamo. - Mi imamo zaraslog zemljišta koje se nije koristilo 20-30 godina i na kojem je danas šuma. Krčenje i uređivanje takvog zemljišta traži velike iznose. Okrupnjeno zemljište koje se danas koristi stranci neće moći dobiti jer prednost na natječaju za zakup ima domicilno stanovništvo, stočari ako nemaju dovoljno zemlje, dosadašnji zakupnik ako je poštovao Gospodarski program, mladi i sl. - kažu u MP-u te poručuju da se novim zakonom povećavaju i površine koje naši poljoprivrednici mogu kupiti, da vjeruju kako će svi ugovori o zakupu koji su istekli do 2020. biti ponovno potpisani na rok od 25 godina. – Prema nama, bilo bi moralno da se državna zemlja proda OPG-ovima i obrtima u poljoprivredi, ali pod sličnim uvjetima kako su se prodavali državni stanovi – za pravo prvokuopa, na otplatu - kaže Antun Laslo.

Ministarstvo poljoprivrede

Zakon ne pogoduje velikim tvrtkama

Kako će novi zakon tretirati velike tvrtke? - Podnositeljima zahtjeva uzima se u obzir ukupan broj grla stoke i ukupna površina poljoprivrednog zemljišta kojom raspolaže ponuditelj i sva s njim povezana društva. Nikakav veliki poduzetnik, ni koncern, ne može se prijaviti preko nekoliko OPG-ova na više lokacija. Zakon izričito kaže - zbrajat će se svi detalji povezanih društava, čime su u startu spriječene zloporabe iz nedavne prošlosti, kada su neki stoku prebacivali na novoosnovane tvrtke koje nisu imale ni hektar zemlje pa su zemlju dobili u zakup - kažu u MP-u. Kada je riječ o prodaji OPG-ovima/tvrtkama s prebivalištem/registracijom u RH, općine/gradovi u programu utvrđuju da površine određene za prodaju jednokratno mogu iznositi maksimalno do 25 % ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, a površine (groblja i sl.) koje se mogu privesti nekoj drugoj nepoljoprivrednoj namjeni mogu jednokratno iznositi maksimalno do 5 %. Novim zakonom povećane su površine koje naši poljoprivrednici mogu kupiti s 1 na sve do 10 hektara u kontinentalnim županijama te u općinama i gradovima u Istri bez izlaza na more. U jadranskoj regiji ostaje limit parcela do 1 ha, a cilj ove mjere je poticati okrupnjavanje površina. Tko kupi tu zemlju, mora je obrađivati deset godina, ako se ikada odluči prodati je, mora je ponuditi natrag državi.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike