Od početka ove godine banke su postrožile kriterije za odobravanje stambenih kredita građanima. Učinile su to slijedeći HNB-ovu Odluku o dodatnim kriterijima za procjenu kreditne sposobnosti potencijalnih korisnika stambenih kredita.

Zbog toga će građani, posebice oni s plaćama koje su u razini hrvatskog prosjeka ili ispod njega, znatno teže moći dobiti stambeni kredit nego što su to mogli do kraja prošle godine. Razlog te promjene u ponedjeljak je objasnila direktorica direkcije za bonitetnu regulativu u HNB-u Sanja Petrinić Turković kazavši u emisiji Poslovni tjedan Hrvatskog radija kako su nova HNB-ova pravila zapravo posljedica izmjena Ovršnog zakona. Tu je riječ o smjernici europskog nadzornog tijela za bankarstvo koju su banke bile dužne primijeniti još u ožujku 2016. U Hrvatskoj se s primjenom te smjernice kasnilo zbog čekanja na usvajanje zakona o stambeno-potrošačkom kreditiranju, koji je stupio na snagu u listopadu 2017. Kod te smjernice ključno je što se kreditna sposobnost za stambene kredite treba procijeniti na oprezniji način, s obzirom na to da građanin koji dođe u situaciju da ne može vraćati kredit ostaje bez životnog prostora. Drugim riječima, EU nastoji zaštititi građane od kreditnog rizika.

“Traži se od banaka da se gledaju sve obveze, minimalni životni troškovi te da se to sučeli s dohotkom koji osoba trenutačno ostvaruje, imovinom koju ima te s osiguranjima koja se mogu dati da će se kredit vraćati u ugovorenim uvjetima. Procjena kreditne sposobnosti individualan je i vrlo složen proces, koji ni jedan kalkulator ne propisuje u detalje. Odluka o tome da za sebe i svoju obitelj preuzme jednu takvu dugoročnu obvezu na samom je dužniku. Također, odgovornost je banke da procijeni je li dotična osoba za takvu obvezu kreditno sposobna”, kazala je Petrinić Turković.

Cilj je poznat, no pitanje je kakve će biti posljedice uvođenja strožih mjera za odobrenje stambenog kredita. Već sada u bankama strahuju od snižavanja razine stambenog kreditiranja. Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović izjavio je, također u Poslovnom tjednu, da će doći do “bitnog pada i smanjenja kreditiranja”. Objasnio je to simulacijom koju su napravili u HUB-u tako što su uzeli reprezentativni uzorak portfelja stambenih kredita koje su se odobravali u 2017. godini i stare uvjete pretočili u nove. “Došli smo do podatka da bi kreditiranje u tom smislu bilo 30 posto manje na uzorku od 2017. godine. Možemo očekivati da će ekspanzija u koju smo krenuli sa stambenim kreditiranjem stati i biti usporena time što je kreditna sposobnost definirana na drukčiji način”, naglasio je Adrović.

Potvrdio je da su u najvećom problemu ljudi s prosječnim plaćama, ali svakako i ispodprosječnim te nešto i iznadprosječnim. Osoba koja ima prosječnu plaću od četiri tisuće kuna, naveoje primjer Adrović, prema novim pravilima moći će dobiti upola manji stambeni kredit od onoga koji je mogla dobiti do kraja prošle godine. Slično vrijedi i za one s plaćom od pet tisuća kuna. Oni s plaćom od šest tisuća kuna moći će dobiti za 32 posto manji iznos stambenog kredita. Najmanja je razlika kod viših plaća.

Praktično bi osobe s nižim plaćama do odgovarajućeg stambenog kredita mogle doći samo uz sudužnike te na znatno duži rok otplate. Jasno je da se produžavanjem roka otplate kredita u konačnici znatno povećava iznos plaćenih kamata. Tako da će se dogoditi apsurdna situacija - umjesto da građani novim pravilima budu zaštićeniji od rizičnih kredita, moglo bi se dogoditi da zbog kupnje stana budu izloženi još većem riziku, odnosno da koriste kredit po nepovoljnijim uvjetima.

Što će to značiti za građane na istoku Hrvatske, gdje su prosječne plaće znatno niže od prosjeka, ne treba posebno ni isticati. Te negativnosti bit će još izraženije.

Direktor osječke tvrtke Ljubek - Matijević nekretnine, Marijan Matijević, za naš list kaže kako je novi ovršni zakon, koji regulira opterećenje kreditom na četvrtinu primanja, već sada unio niz problema za potencijalne kupce nekretnina.

- Nova pravila apsolutno će se odraziti na tržište nekretnina dok mu se kupci i banke ne prilagode. Početno ove promjene prisiljavaju kupce da se usmjere na kupnju manjih i jeftinijih nekretnina. To će na tržištu dovesti do pada vrijednosti većih stanova i kuća, a do povećanja tržišnih vrijednosti manjih nekretnina - garsonijera, jednosobnih i manjih dvosobnih stanova - kaže Matijević.

On podsjeća kako su na osječkom području primanja znatno manja nego u drugim većim gradovima u Hrvatskoj te drži da će se banke brzo prilagoditi novom stanju na tržištu kako bi mogle plasirati svoje proizvode (kredite) u iznosima većim od 60 ili 70 tisuća eura. Međutim, on upozorava da bi se tu mogao otvoriti i prostor za razne štedno-kreditne zadruge, pa i za crno tržište financiranja.

- Smisao zakona bio je zaštita i sprječavanje prekomjernog zaduživanja građana. S obzirom na sve, one koje se željelo zaštititi dovest će se u još težu situaciju, jer će plaćati skuplji kvadrat, plaćat će veću kamatu i životno se osiguravati. Kada klijent plati sve popratne namete koje do sada nije morao, za približno ista davanja po kreditnoj partiji za dvosoban stan kao prije sada bi mogao imati “pola sobe” manje. Zaključno, mladim bračnim parovima u Osijeku bit će još teže doći do većeg stana ili kuće - kaže Matijević.