Šećer i zašećereni proizvodi negativno utječu na kognitivne funkcije mozga. Dugoročna konzumacija nekih vrsta šećera može rezultirati neurološkim problemima i pogoršati sposobnost pamćenja, kao i učenja, zbog čega znanstvenici preporučuju što manje šećera, kukuruznih sirupa i ostalih proizvoda s visokim udjelom glukoze u prehrani.

Ranije su studije izučavale pozitivan utjecaj konzumiranja glukoze na rad mozga, poput kratkoročnog poboljšanja pamćenja, no ostale vrste šećera - fruktoza i sukroza mogu imati štetan učinak.

Znanstvenici s novozelandskog Sveučilišta Otago u manjoj su studiji istražili u kojoj mjeri običan, stolni šećer koji se koristi u kućanstvu utječe na kognitivne sposobnosti 49 osoba.

Proučavali su utjecaj još triju vrsta šećera i usporedili njihov učinak na kognitivne sposobnosti s efektom placebo zaslađivača, poput sukraloze.

Sudionici studije odgovarali su na tri grupe pitanja, među kojima su bili i aritmetički zadaci.

Istraživanje je pokazalo da su sudionici koji su prije testova konzumirali hranu bogatu glukozom (grožđani šećer) i saharozom postigli lošije rezultate u usporedbi s onima koji su konzumirali hranu s fruktozom (voćni šećer) ili sukralozom.

Jedna od autorica studije, Mei Peng, predavačica na Odjelu za znanost prehrane na Sveučilištu Otago, kazala je da je "fascinirana otkrićem koje upozorava na to u kolikoj mjeri konzumiranje šećera može utjecati na dnevno ponašanje pojedinca".

"Osobito je zanimljivo u kolikoj mjeri konzumacija šećera može utjecati na kognitivne sposobnosti pojedinca. Naše je istraživanje pokazalo da je 'šećerna koma', koja se povezuje s konzumacijom glukoze stvaran fenomen koji pokazuje da razina pozornosti znatno pada nakon konzumacije šećera koji sadrže glukozu", rekla je.

Podsjetila je da zbog šećera koji proizvođači ubacuju u polugotovu i gotovu hranu prosječna osoba svakodnevno pojede oko 12 žličica šećera.

Hina