Zastoji u poslovanju (42 % odgovora) i cyber incidenti (40 %), ovogodišnji su vodeći globalni poslovni rizici prema Allianzovu barometru rizika 2018.

Zastoji u poslovanju koji ostaju na prvome mjestu kao i u 2017., te cyber incidenti koji su se ove godine s trećeg popeli na drugo mjesto, ciljaju na temelje povezanih ekonomija radi čega mogu ugroziti uspjeh, pa čak i egzistenciju tvrtki svih veličina i sektora. Veći gubici od prirodnih katastrofa (br. 3 s 30 % odgovora, što je pomak prema gore u odnosu na br. 4 u 2017.), također su sve veća briga za tvrtke, a rekordna 2017. godina u broju katastrofa također je razlog što se klimatske promjene i sve veća nestabilnost vremena (br. 10) prvi put javljaju među deset najvažnijih rizika. U međuvremenu, utjecaj rizika novih tehnologija (br. 7 u 2018. / br. 10 u 2017.), jedan je od onih koji su se najviše popeli na ljestvici, zato što tvrtke prepoznaju da bi inovacije poput umjetne inteligencije ili autonomne mobilnosti mogle u budućnosti stvoriti nove odgovornosti i gubitke većih razmjera, kao i prilike. S druge strane, tvrtke su manje zabrinute glede razvoja tržišta (br. 4 u 2018. / br. 2 u 2017.) nego 12 mjeseci ranije. Ovo su ključni rezultati sedmog Allianzovog barometra rizika kojeg svake godine objavljuje Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS). Izvješće za 2018. godinu temelji se na uvidu rekordnih 1911 stručnjaka za rizike iz 80 zemalja. „Prvi put zastoji u poslovanju i cyber rizici izjednačeni su na Allianzovu barometru rizika, a ti su rizici i sve više međusobno povezani,“ kaže Chris Fischer Hirs, generalni direktor AGCS-a.

„Bilo da su rezultat napada, kao što je WannaCry, ili češće sistemskih ispada, cyber incidenti sada su glavni uzrok zastoja u poslovanju današnjih umreženih tvrtki čija su primarna imovina često podaci, uslužne platforme, ili njihove skupine klijenata i dobavljača. Međutim, prošlogodišnje velike prirodne katastrofe podsjećaju nas da se utjecaj uvijek prisutnih opasnosti također ne smije podcijeniti. Upravitelji rizicima u budućnosti će biti suočeni s veoma složenim i volatilnim okruženjem kako tradicionalnih rizika poslovanja tako i izazovima novih tehnologija.“

„U Hrvatskoj najveći rizik i ove godine prijeti od promjena zakonodavnog i regulatornog okvira. Iako se i na nekim drugim tržištima ovaj rizik procjenjuje kao značajan, u Hrvatskoj je on najizraženiji (na prvom mjestu s 48 % u 2018., te s 57 % u 2017.), i po tome nam je slična još samo Grčka. To nije iznenađujuće, jer se o nesigurnom i nepredvidivom okviru za poslovanje u Hrvatskoj govori već niz godina. Poduzete mjere koje bi trebale poboljšati uvjete poslovanja i u tom smislu, još uvijek ne daju vidljive rezultate, pa za poduzetnike i poslodavce u Hrvatskoj eliminacija, odnosno smanjivanje ovog rizika kroz promjene i reforme koje se očekuju od Vlade ostaje jedan od prioriteta. Aktivnosti Vlade odražavaju se i na procjene drugih rizika pa su tako nastavak ekonomskog rasta i pozitivni pomaci u fiskalnoj konsolidaciji rezultirali nižom procjenom makroekonomskih rizika (26 % i četvrto mjesto u 2018., u odnosu na 38 % i 3. mjesto u 2017.), i rizika tržišnih kretanja (druga pozicija uz pad od 47 % iz 2017. na 36 % u 2018.) u odnosu na godinu prije.“, komentirala je Marija Kazija Krizmanić, direktorica Sektora za aktuarske poslove i upravljanje rizicima iz Allianza Zagreb.

Na hrvatskom tržištu za ovu je godinu značajno porasla percepcija rizika vezanih uz prirodne katastrofe (treće mjesto i 32 % u 2018., u odnosu na peto mjesto i 19 % iz 2017.), i klimatske promjene (novi ulazak na sedmom mjestu sa 16 %). Istodobno raste i svijest o rizicima koje donose cyber incidenti ( zadržavanje na 6. poziciji uz rast s 15 % iz 2017. na 20 % u 2018.), iako smo u ovom segmentu i dalje ispod ostatka svijeta, kao i zastoji u poslovanju općenito (novi ulazak na petom mjestu s 22 %). Prvi put ove godine među deset najvećih poslovnih rizika u Hrvatskoj se na devetom mjestu pojavio i rizik gubitka reputacije i vrijednosti brenda.