Najzamjećenija uloga Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u prošloj godini bila je ona u novom ciklusu realizacije projekata energetske obnove višestambenih zgrada. O ovoj i drugim temama iz segmenta zaštite okoliša razgovarali smo s Dubravkom Ponošem, koji je na mjesto direktora Fonda imenovan u rujnu prošle godine.

- U ovo vrijeme prošle godine prijave na javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada bile su u završnoj fazi. Stručni tim Fonda intenzivno je radio na pripremi dokumentacije kako bi što više stanara dobilo priliku da njihove zgrade ostvare pravo na sufinanciranje iz EU fondova. Mislim da smo jedina institucija koja je tjednima bila otvorena od 0 do 24 sata te smo postavili visoke standarde u dostupnosti javnih usluga svim našim korisnicima. Visoki standard smo postavili i u korištenju EU sredstava jer smo uspjeli povući sva sredstva, oko 560 milijuna kuna, koja su prema Operativnom programu Konkurentnost i kohezija (OPKK) bila do 2020. godine raspoloživa za tu namjenu. No, s obzirom na veliki interes naših građana, nadamo se da će se nakon revizije OPKK otvoriti mogućnost za novi javni poziv.

Pratite li i tijek radova na obnovi? Kakvo je stanje na terenu?

- Projekti koji se sufinanciraju iz EU fondova prolaze više razina kontrole – od našeg Posredničkog tijela razine 2 koje je zaduženo za provedbu i praćenje namjenskog korištenja sredstava, pa do drugih resornih nacionalnih i europskih institucija. Stoga je važno da provedba projekta bude u skladu sa zakonskim propisima. Stalno naglašavamo važnost transparentnog provođenja nabave, kvalitetno izvođenje radova koje mora biti u skladu s odobrenim troškovnicima, dostavljanje uredne i potpune dokumentacije za refundiranje troškova. Čak i promocija samih projekata mora biti u skladu s pravilima o vidljivosti EU fondova. Zbog svega ovoga smo u svakodnevnoj komunikaciji s korisnicima sredstava te im dajemo konstruktivne savjete kako da sve bude u skladu s EU pravilima i procedurama. Prema informacijama koje dobivam od kolega koji prate ove projekte pozornost mi je privukao baš jedan primjer obnove višestambene zgrade u Osijeku (Sjenjak 101, nap.a.). Projekt je uz pomoć Fonda prijavio i vodio predstavnik stanara, što je izuzetno zahtjevan i kompleksan posao. Unatoč tome, projekt je uspješno odrađen i mislim da je već u visokoj fazi gotovosti. Čak su otvorili i facebook-stranicu na kojoj objavljuju sve pojedinosti u svezi s radovima na obnovi, ali i druge informacije koje se tiču održavanja zgrade, što je doista pohvalno. Često čujem da se stanari ne mogu dogovoriti hoće li uopće ići u projekt energetske obnove jer to znači povećanje pričuve, a nedovoljno sagledavaju mogućnosti ušteda i sve ostale koristi koje od toga mogu imati. Zato je ovo doista dobar primjer kako pozitivna energija i entuzijazam pojedinca mogu utjecati na cijelu mikrozajednicu te kako će im se početno ulaganje kroz uštede relativno brzo isplatiti.

Kada će biti raspisan javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća? Ovdje je osnovna primjedba da vlasnici koji su već investirali u obnovu, primjerice izmjenu stolarije, ne mogu više dosegnuti traženu razinu energetske uštede. Jesu li oni na neki način kažnjeni?

- Mislim da je pogrešno govoriti o bilo kakvom kažnjavanju u kontekstu energetske obnove jer je tu računica vrlo pozitivna i jasna, čak i kad nema dodatnih financijskih poticaja. Međutim, svjesni smo da naši sugrađani većinu prihoda troše upravo na režijske troškove i da ima znatan broj onih koji su na rubu energetskog siromaštva. Podsjetio bih da postoji cijeli niz mjera energetske učinkovitosti koje mogu biti sastavni dio obnove i koji mogu generirati određene uštede. Osim stolarije, najveći postotak uštede je na toplinskoj izolaciji, može se sanirati krovište, no svakako bi trebalo razmišljati o ugradnji sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, primjerice solara ili biomase. Svaka kuna investirana u ove mjere vraća se kroz uštede, kroz zdravije i kvalitetnije uvjete življenja i u konačnici kroz dugotrajnost nekretnina i njihovu višu cijenu. Konkretno, što se tiče sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća, Ministarstvo graditeljstva planira objaviti javni poziv čim se za to steknu uvjeti. Naime, potrebno je izmijeniti uredbe od strane Europskog parlamenta koje ne predviđaju mogućnost da korisnik sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj bude fizička osoba. Izmjenu uredbe je naše Ministarstvo iniciralo još u drugoj polovini 2016. godine putem službenih predstavnika RH u tijelima pri Europskoj uniji te je za očekivati da će to biti riješeno ove godine.

Puno se "koplja lomilo" dok nije usuglašen nacionalni model gospodarenja otpadom, naposljetku je prednost dana odvojenom prikupljanju, odnosno selekciji otpada na kućnom pragu. Kako i to zahtijeva puno prilagodbi na terenu, kada držite da će to zaživjeti?

- Za sve bitne stvari potrebno je vrijeme, kojeg smo u prošlosti dosta izgubili mijenjajući koncepte i strategije. Sustav treba graditi na što većem stupnju sprečavanja nastanka te odvojenog prikupljanja i iskorištavanja vrijednih svojstava otpada, no isto tako otpad koji nam nakon toga ostane i koji ne možemo više iskoristi moramo negdje kvalitetno i prema ekološkim standardima zbrinuti, a za to služe centri za gospodarenje otpadom. Nažalost, u Hrvatskoj su sagrađena tek dva takva centra, i to onaj u Istri, koji bi uskoro trebao započeti raditi, te Marišćina u Primorsko-goranskoj županiji, koja je već u funkciji. No da bi cijeli sustav bio zaokružen, trebamo realizirati i ostale projekte centara koji su planirani, pa tako i RCGO Orlovnjak. Sve to košta, ali država, preko Ministarstva i Fonda nastoji osigurati poticajno okruženje kroz korištenje EU fondova za projekte gospodarenja otpadom. Resorno ministarstvo od kad je na čelo došao ministar Ćorić slikovito rečeno “vozi u petoj brzini“, sređuje se zakonodavni okvir, ali se otvaraju i mogućnosti za sufinanciranje ovakvih projekata EU sredstvima. Trenutno su aktualni natječaji za sanaciju odlagališta otpada, gradnju reciklažnih dvorišta, a neki dan je otvoren i natječaj za edukativne programe u području gospodarenja otpadom. Preko našeg Fonda uskoro će ići nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, što će se također sufinancirati iz EU fondova. Prema tome, radi se paralelno na više kolosijeka – s jedne strane saniraju se i zatvaraju dosadašnja odlagališta otpada, grade se pretovarne stanice i reciklažna dvorišta, pripremaju se projekti za centre, no cijeli sustav ne može zaživjeti bez kontinuirane edukacije i angažmana svih naših građana. Zato smo započeli i nacionalnu kampanju koja građanima želi osvijestiti ovaj problem te ih potaknuti da i sami ekološki djeluju. Potrebno je stvoriti osjećaj odgovornosti postupanja s otpadom na svim nivoima, osigurati prepoznavanje problema, točne i potpune informacije, promovirati primjere dobre prakse, kao što je to slučaj s projektima edukacije koje provodi osječki Unikom. Bez svijesti o negativnim učincima lošeg postupanja s otpadom i bez uključivanja samih građana održivo gospodarenje otpadom bit će samo ideal koji ćemo teško dostići.