Novinar i u posljednje vrijeme više pisac i publicist Željko Garmaz dobro je poznat i vinarima i ljubiteljima vina. Njegove Vinske priče na blogu prate tisuće čitatelja. Istoimena knjiga bila je pravi hit među vinoljupcima, a Vinske priče Dalmacija, koju je prošle godine objavio istovremeno na hrvatskom i engleskom jeziku, upravo je ovih dana nominirana za prestižnu svjetsku nagradu Gourmand Wine And Drinks Awards, u kategoriji najbolje svjetske knjige o europskim vinima. Treba napomenuti kako je i prva knjiga Vinske priče bila također nominirana za tu nagradu, što je već samo po sebi izuzetno priznanje za njezina autora.

Garmaz je vrlo zanimljiv i pisac i sugovornik. Kaže da je u svojim Vinskim pričama, koje u kontinuitetu piše sedam godina, opisao oko 400 vinara, odnosno vinarija. Nakon prve knjige iz 2013., u kojoj je predstavio vinare iz cijele regije (Hrvatske, Mađarske, Srbije, BiH i Makedonije), krenuo je s pričama o pojedinim vinogorjima. Nakon Dalmacije uslijedit će nove priče iz nekog drugog vinogorja.

- Sada mi je posebno zanimljiva Fruška gora, koja nam je nadohvat ruke. Čini mi se da u tom nama susjednom vinogorju, koje se prostire sve do Slankamena, ima vrlo uzbudljivih priča, možda i najuzbudljivijih u regiji. Recimo tu se može vidjeti pomalo radikalan pristup vinarstvu i organskoj, ekološkoj proizvodnji, kakvoj pristupaju nova vinska imena poput Bojana Baše ili Đorđa Bikickoga i drugih, koji su pod utjecajem poznatog Oskara Maurera iz Hajdukova pokraj Subotice. Njihovi rezultati su fantastični. S druge strane, tu se može pratiti priča s obnavljanjem nekih sorti vina koje su bile gotovo isčeznule, poput furminta, kadarke i crne tamjanike koju mi nazivamo muškat ruža. Vinarija Živanović, recimo, gradi priču koja povezuje pčelarstvo i vinarstvo. Dobar je primjer nove vinarije Deurić. Riječ je o obitelji koja je među pet najvećih proizvođača jabuka u susjednoj zemlji i koja je ušla u vinarstvo i prošle godine bila je proglašena najboljom vinarijom u Srbiji - priča Garmaz.

Naglašava kako je glavni razlog zašto piše o vinarima, a znatno manje o vinima to što drži da su vina zapravo preslik vinara. - Kroz karater vinara možeš pretpostaviti kakva su mu vina i prije negoli ih probaš. Moje vinske priče mogu postati “zrnca za razgovor uz kavu” s vinarom, nešto što će omogućiti ljudima da lakše uspostave kontakt s vinarom. Tko ih je čitao, zna da je recimo Damir Josić bio krojač prije rata, da je Mišika Gerštmajer strastveni kuhar i lovac, da je Oliver Roki s Visa veliki ljubitelj kriketa... - pojašnjava Garmaz.

Na pitanje gdje su danas naši vinari Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u usporedbi s njihovim kolegama u regiji, Garmaz odgovara jednostavno - vrlo su visoko. - Ovaj naš kraj je najuzbudljiviji dio vinske Hrvatske. Primjerice, posebno je zanimljivo sada Erdutsko vinogorje, koje je godinama bilo pomalo zapušteno i posljednje je krenulo u bitku za svoj dio kolača na hrvatskoj vinskoj sceni. Imamo sreću što su na području Erduta i Dalja u vinsku priču ušli strastveni i pedantni ljudi. Po meni je Jasna Antunović u desetak godina napravila čudo. Postala je perjanica istočnohrvatske vinske scene. Nadalje, jako mi je žao što Mladen Siber nije puno mlađi i da može još ambicioznije ući u proizvodnju vina. On jedini u Hrvatskoj proizvodi pjenušac od sauvignon blanca. Vinarija Brzica radi fantastične stvari. Brzica je jedini vinar kontinentalne Hrvatske koji u sortimentu ima vranac. Pozicija njegove vinarije jednostavno poziva goste i on može biti ogledni primjer za druge vinarije kako bi se trebale okrenuti vinskom turizmu. Također je zanimljiva priča o vinariji Janečić, s bajkovitim imanjem, koja se vrlo malo eksponira, a koja je jedini baštinik kadarke na ovom području - priča nadahnuto Garmaz.

Naglašava također kako je probuđena i Baranja, gdje on među pet najprosperitetnijih vinara u Hrvatskoj svrstava Slavka Kalazića. - Damir Josić odlično kombinira vinarstvo i ugostiteljstvo. Njegov Couvee Superior je među tri najbolje bordoške kupaže u Hrvatskoj. Belje je znanstvena fantastika. Vinarija Pinkert je napravila čudo, a preporođena je i vinarija Kolar iz Suze koja u proteklih nekoliko godina ima odlične rezultate - kaže Garmaz.

Ističe kako je zanimljivo da u istočnohrvatskim vinogorjima u velikom broju vinarija sve veću ulogu preuzimaju - žene. - Imamo velikog razloga biti optimisti kada je u pitanju vinska scena Slavonije i hrvatskog Podunavlja - zaključuje Garmaz. I.Mikulić