Zazimilo u našim krajevima. Pa iako se vrijeme poremetilo potpuno, jer uz niske temparature udara i južina, priroda ipak čini svoje prema redovnom planu i kalendaru. Još samo da je snijega i u slavonskoj ravnici...

Bilo kako god, dolaskom zime utihne i prelijepi ptičji pjev, iako se tu i tamo zaleti koji vrabac i sjenica, onaj pravi treba čekati do proljeća. Pa kad ih već nema, potražimo ptice bar u mislima i recimo nešto o njima, u očekivanju snijega ili bar zamjetnije smrzavice, znaka da je zima ipak oko nas.

Kao prvo - što o pticama kaže znanost? Zanimljiva su razmišljanja i tvrdnje prirodoslovca Darwina: Ptice su srodne čovjeku. Zvuci koje one proizvode predstavljaju najbližu analogiju ljudskom jeziku. Njihov pjev podsjeća na izražajni sloj ljudskih rečenica. Ptice pjevaju naučene melodije. Cijela je pjesma jedno značenje. Ljudski govor nastao je iz pjesme...

Što se, primjerice, orahovačkog područja tiče, tu je uistinu puno vrsta ptica. Sjećanja seoskog kroničara Ivana Grgurića iz Nove Jošave sjajno približavaju život ptica u ovome kraju:

- Topla soba. U peći gori suha bukovina. Sjedim kraj prozora. Gledam kroz orošeno prozorsko staklo. Duboko razmišljam o čemu bi valjalo pisati. Teme su naoko potrošene, a zapravo nepresušne. Nudi se ovaj naš prelijepi krajolik svojom veličanstvenom raskoši. Ipak, treba nešto od toga odabrati. A šta? Opet u duboko razmišljanje uz dim cigarete. Tuk! U prozorsko okno zalijeće se sjenica. Trgne me iz razmišljanja. Živahno vrti malenom glavicom. Odleprša do stupa, nemirno skakuće, pa opet tuk u prozor. Glasno se javi. Ispod nemirne glave crna ogrlica prema žućkastom poprsju. Gledam to stvorenje i tu ljepotu. Pa da! Ptice. Naši susjedi, sustanari. Bića koja žive oko nas. S njima dijelimo ovo naše okruženje. Bez njih bi krošnje drveća, strehe kuća, i ovo naše orahovačko nebo bili siromašni. Ne mogu zamisliti da ih nema. Ptice su naše bogatstvo. Zaslužuje taj ptičji svijet da se i o njemu progovori i zapiše koja lijepa rečenica. Kao dijete svakog sam proljeća s nestrpljenjem čekao da se vrati s dalekog puta u svoj dom, gnijezdo iznad kravljih jasala u našoj štali... - piše Grgurić.

No, kad se radi o pticama, javlja se jedan očit problem. I ptice su, naime, postale žrtve klimatskih anomalija. Brojne ptice posljednjih su desetljeća velikim dijelom promijenile svoje selidbeno ponašanje što se povezuje s klimatskim promjenama, pa će njihova sudbina ovisiti i o tome koliko će uskladiti svoje ponašanje s drugim članovima ekološkog sustava, piše u novom broju Šumarskog lista. Neke su ptice skratile selidbeni put, a druge se vraćaju sa zimovanja ranije, piše profesor Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu Zdravko Dolenec na temelju vlastitog istraživanja i nalaza objavljenih u literaturi. On je pratio povratak kukavica u nekim dijelovima šuma sjeverozapadne Hrvatske, odnosno vrijeme njihova prvog glasanja u travnju, te utvrdio da su se na kraju promatranog razdoblja, 2016. godine, javile sedam dana ranije nego 1989. godine. Istodobno, srednja travanjska temperatura zraka u istraživanom razdoblju porasla je za 2,5 stupnjeva Celzija, ističe Dolenec.

Rezultati sugeriraju da sve toplija proljeća utječu na raniji povratak kukavice u naše šume iz njezinih afričkih zimovališta tijekom proljetne selidbe, odnosno da je došlo do promjene njezin migracijskog ponašanja u posljednja tri desetljeća, te da su klimatske promjene uzrok tome, smatra ornitolog Dolenec.

Dosadašnja istraživanja proljetne selidbe kukavica u ostalim europskim zemljama dala su različite rezultate. Na nekim područjima Europe zabilježen je značajan trend njezina ranijeg povratka. Međutim, neki autori govore o nepovezanosti između godina istraživanja i datuma povratka sa zimovanja. Primjerice, lastavice, čvorci i bijele pastirice vraćaju se po starome, ali se bijela pastirica znatno ranije vraća na područje sjeveroistočne Škotske, ističe se.

Još se traži odgovor na pitanje zašto različite vrste, ali i pojedine populacije iste vrste, različito reagiraju tijekom dugogodišnjeg razdoblja na klimatske promjene. Također, stručnjacima je problem kako shvatiti tu pojavu i ima li ona štetne posljedice za ptice ili je korisna za njih. Neki autori daju dokaze o negativnom utjecaju klimatskih promjena na ptičji svijet, a drugi, u manjem broju, dokumentiraju pozitivne posljedice. Primjerice, neki autori raspravljaju o padu brojnosti jedinki dalekoselidbenih vrsta dok drugi sugeriraju da su više proljetne temperature zraka posljednjih desetljeća razlogom porasta populacija gavke.

Što se pak sisavaca tiče, čini se kako pojedine vrste, u usporedbi s pticama, intenzivnije pomiču vrijeme reproduktivnog ciklusa. Neka istraživanja pokazala su kako se kod pojedinih vrsta pjevica-dupljašica početak gniježđenja pomaknuo tjedan dana ranije, dok se kod sivog puha pomaknuo čak mjesec dana ranije. To bi moglo ugroziti selice, konkretno crnoglavu muharicu, jer bi im se pomak reprodukcije puha u cijelosti mogao preklopiti s razdobljem razmnožavanja, a kako obje vrste mlade podižu u dupljama, puh, kao „jača“ vrsta, mogao bi istjerati vrste manjih ptica koje zatekne u duplji, ističe se.

Zbog toga bi moglo doći do znatnog pada populacije kukavica. Naime, kukavica je nametnik koji u Europi parazitira na gnijezdima 125 vrsta iz reda vrapčarki, i mora “uskladiti” vrijeme “korištenja” gnijezda.

Zbog toga su potrebna daljnja istraživanja, ističe Dolenec i naglašava da će opstanak nekih ptica ovisiti o njihovoj prilagodljivosti klimatskim promjenama.