ZAGREB - U sklopu programa Oni dolaze... u Galeriji SC u subotu, 20. siječnja, predstavit će se umjetnica Ana Mušćet izložbom “Zastave”. Podsjetimo, umjetnica je to koja je za svoj rad “Zastave” na 25. slavonskom biennalu osvojila Grand Prix, a Muzej likovnih umjetnosti taj je rad i otkupio.

“... Kao 'stara bludnica na stolu za seciranje', ogoljena 'u svoj svojoj ružnoći' do bjeline kostiju ekshumiranih iz zajedničke obiteljske grobnice (u kojoj je bilo i 'ovih' i 'onih prijeko'), izložba Zastave intrigantnija je, dakle, po onom što nije, nego po onom što jest – ili onome na što se, opet namjerno, 'na rubu pameti' (kako je pokojni pisac jednom davno rekao), usmjerava pažnja promatračima u naizgled obeznakovljenom prostoru individualnih i kolektivnih sjećanja, prepunom novih i starih, ali i zastarjelih, arhaičnih, nikad premašenih prepreka, simbola i smjernica. U toj izmaglici znakova – zidova, podova, kutova, objekata, slova, riječi, rečenica, fraza, parola, dijaloga, razmišljanja, fraza i parafraza, tumačenja, sudova i proročanstava, diskretnih snopova svjetlosti - Ana Mušćet izvodi svoju neverbalnu i tihu monodramu, u atmosferi koliko uznemirujuće toliko i otrežnjujuće ozbiljnosti. Jer sve je tako čisto i prazno u ovom izvanprostornom metateatralnom prostoru izvođenja funkcije jezika koji, usprkos tomu što za umjetnicu znači sve u ovoj tragičnoj komediji koja nam se svima dogodila (i koja nam se još uvijek događa), ipak nastavlja gubiti na svom značenju: neprimjetno, dok blijedi pred snopovima svjetla koji svakodnevno, postupno i lagano sagorijevaju materijalnost tog nasilno zapostavljenog i, iz ideoloških razloga stigmatiziranog i sakrivanog jezika. Jer nikad se ne zna: u umivenoj gladijatorskoj areni sve mora biti spremno za nastavak patriotskih orgija zavađenih plemena, onih istih ljudi-vukova u kojima baš ove (a ne samo neke druge, konzervativne i ratnohuškačke) knjige provociraju tenziju jednog politički neosviještenog i nedozrelog podneblja – tenziju koja, i četvrt vijeka nakon posljednjeg bratoubilačkog rata na Balkanskom poluotoku, još uvijek neumitno određuje život svakog preživjelog pojedinca, dok pulsira u venama tih danas patriotskih orgijaša, a nekada jednopartijskih monogamista...”, zapisao je u predgovoru Marko Stamenković. N.Vek.