Novosti
KOJI MODEL PRIMIJENITI?

Za decentralizaciju Hrvatske
nužan i teritorijalni preustroj
Objavljeno 18. siječnja, 2018.
Stručnjaci: Proces decentralizacije mora se voditi sustavno i dugoročno

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak je u Iloku upozorila na potrebu decentralizacije, kako fiskalne tako i funkcionalne, što je bila jedna od rijetkih prigoda u kojoj su predstavnici hrvatske vlasti malo konkretnije progovorili o dugo zazivanoj decentralizaciji.

Šefice države navela je kako joj se čini “da je za Hrvatsku u tom smislu možda najbolji poljski model, u kojem je decentralizacija obavljena s države na vojvodstva”. Predsjednica je istaknula i kako smatra da je Poljska tom decentralizacijom postigla puno veće uspjehe, misleći pritom vjerojatno prije svega na dobro iskorištavanje novca iz fondova Europske unije.

Za komentar tog novog javnog zazivanja decentralizacije zamolili smo Vedrana Đulabića, docenta na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On smatra kako je dobro da se netko u Hrvatskoj zauzima za decentralizaciju, međutim, ujedno se boji da bi se decentralizacija bez teritorijalnog preustroja u našoj zemlji pokazala kao neuspjeh.

Potkapacitirane općine

- Moramo voditi računa da Hrvatska ima 576 lokalnih jedinica. Znači, vi možete to eventualno decentralizirati na velike gradove, središta županija, no to je sve skupa mali broj. I da na sve gradove, a ima ih 128, nešto decentralizirate, postavlja se pitanje što je s onih 428 općina, koliko ih je u Hrvatskoj. Velika većina njih je potkapacitirana. Dakle, u hrvatskim okolnostima, bez promjene teritorijalnog preustroja decentralizacija bi vjerojatno dovela do onoga što nazivamo asimetrična decentralizacija. To znači da biste nekima morali nešto dati, tj. na njih biste nešto decentralizirali, a na druge ne, tako da bi jedni bili u položaju veće razvijenosti, a drugi slabije - rekao nam je Đulabić, dodavši kako bi to u konačnici vjerojatno dovelo do još većih razvojnih razlika.

Prema njegovim riječima, općine uglavnom i nemaju kapacitete da nešto preuzmu od ovlasti, kada bi one i bile decentralizirane. Tu treba, dodaje, voditi računa o iskustvima iz decentralizacije 2001. godine, kada je samo šest posto jedinica preuzelo te tzv. decentralizirane funkcije.

- Pazite, samo šest posto. O kojoj mi decentralizaciji u Hrvatskoj onda govorimo? Lijepo zvuči da to treba fiskalno i funkcionalno decentralizirati, ali postavljam pitanje na koga ćemo to decentralizirati, kada je sigurno bar tri četvrtine svih lokalnih jedinica potkapacitirano za preuzimanje decentraliziranih funkcija. To je ono što je tu ključna stvar - zaključuje Đulabić.

On iznova upozorava da se proces decentralizacije mora voditi sustavno i dugoročno. Dodaje kako, kada odete na mrežnu stranicu Ministarstva uprave, o tome nema ni slova, ili pak na stranicu Ministarstva financija, gdje pod “fiskalna decentralizacija” nema ni jednog podatka o tome.

Pitanje okolnosti

- Mi smo svi načelno za, ali... I ja kažem, naravno da smo za decentralizaciju, ali se postavlja pitanje pod kojim okolnostima i prema kojim pravilima. Odvojiti decentralizaciju od teritorijalnog preustroja nije dobro - ističe Đulabić. Na primjedbu kako teritorijalni preustroj nije lako očekivati, jer je HDZ županijama dobrim dijelom zadovoljan i čuva ih s obzirom na to da u sadašnjem ustroju ostvaruje vrlo dobre izborne rezultate, on upozorava kako tu nije riječ samo o HDZ-u, nego su tu u pitanju i druge stranke. “Jer i iz tih drugih stranaka ne dolaze nam signali da to treba mijenjati”, zaključuje Vedran Đulabić.

Igor BOŠNJAK

Vedran Đulabić

docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu

POLJSKA JE PUNO VEĆA OD HRVATSKE

Na upit koliko je poljski model doista dobar i primjenjiv na Hrvatsku, Đulabić podsjeća da je, prije svega, Poljska puno veća od Hrvatske. Uspoređivati se s tako velikim zemljama uvijek je nezahvalno, dodaje. “Poljska ima ono što smo mi imali do 2001. godine, taj njihov sustav vojvodstava. Vojvodstva imaju dvostruki status - s jedne su strane jedinice državne uprave, a s druge su strane samoupravne jedinice. Vojvoda je državni činovnik, a imaju izabrano i regionalno, predstavničko izvršno tijelo, koje je samoupravna jedinica. Mislim da to nije model koji bismo mi trebali u cijelosti slijediti, niti se trebamo na bilo koga posebno ugledati, nego tražiti svoj model i svoj put, vodeći računa o globalnim trendovima. Zašto bismo se od svih zemalja ugledali baš na Poljsku?” ističe Vedran Đulabić.

576

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave danas ima Hrvatska

20

je županija

428

je općina

128

je gradova (s tim što Zagreb ima i status županije)

Možda ste propustili...

OBJAVIO PISMO MOLEĆI ZA OPROST

Papa osudio spolna zlostavljanja

ZA PARAMEDIKE U RH NE POSTOJI ŠKOLA

Komora sestara pozdravlja promjene u sustavu Hitne

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

USKOK PODIGNUO OPTUŽNICU PRED ŽUPANIJSKIM SUDOM U OSIJEKU

Uzimali od 200 do 3000
kuna za namještanje utakmica

2

PLOVIDBA OD RAČINOVACA DO SISKA SAMO SAN

Zbog neuređenoga plovnog puta Slavonci od Save nemaju koristi

3

PRIPREME ZA PREUZIMANJE VODSTVA VIJEĆA EU

Ključni projekt - osposobljavanje više od 800 državnih i javnih službenika