Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u ponedjeljak je u Iloku upozorila na potrebu decentralizacije, kako fiskalne tako i funkcionalne, što je bila jedna od rijetkih prigoda u kojoj su predstavnici hrvatske vlasti malo konkretnije progovorili o dugo zazivanoj decentralizaciji.

Šefice države navela je kako joj se čini “da je za Hrvatsku u tom smislu možda najbolji poljski model, u kojem je decentralizacija obavljena s države na vojvodstva”. Predsjednica je istaknula i kako smatra da je Poljska tom decentralizacijom postigla puno veće uspjehe, misleći pritom vjerojatno prije svega na dobro iskorištavanje novca iz fondova Europske unije.

Za komentar tog novog javnog zazivanja decentralizacije zamolili smo Vedrana Đulabića, docenta na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. On smatra kako je dobro da se netko u Hrvatskoj zauzima za decentralizaciju, međutim, ujedno se boji da bi se decentralizacija bez teritorijalnog preustroja u našoj zemlji pokazala kao neuspjeh.

- Moramo voditi računa da Hrvatska ima 576 lokalnih jedinica. Znači, vi možete to eventualno decentralizirati na velike gradove, središta županija, no to je sve skupa mali broj. I da na sve gradove, a ima ih 128, nešto decentralizirate, postavlja se pitanje što je s onih 428 općina, koliko ih je u Hrvatskoj. Velika većina njih je potkapacitirana. Dakle, u hrvatskim okolnostima, bez promjene teritorijalnog preustroja decentralizacija bi vjerojatno dovela do onoga što nazivamo asimetrična decentralizacija. To znači da biste nekima morali nešto dati, tj. na njih biste nešto decentralizirali, a na druge ne, tako da bi jedni bili u položaju veće razvijenosti, a drugi slabije - rekao nam je Đulabić, dodavši kako bi to u konačnici vjerojatno dovelo do još većih razvojnih razlika.

Prema njegovim riječima, općine uglavnom i nemaju kapacitete da nešto preuzmu od ovlasti, kada bi one i bile decentralizirane. Tu treba, dodaje, voditi računa o iskustvima iz decentralizacije 2001. godine, kada je samo šest posto jedinica preuzelo te tzv. decentralizirane funkcije.

- Pazite, samo šest posto. O kojoj mi decentralizaciji u Hrvatskoj onda govorimo? Lijepo zvuči da to treba fiskalno i funkcionalno decentralizirati, ali postavljam pitanje na koga ćemo to decentralizirati, kada je sigurno bar tri četvrtine svih lokalnih jedinica potkapacitirano za preuzimanje decentraliziranih funkcija. To je ono što je tu ključna stvar - zaključuje Đulabić.

On iznova upozorava da se proces decentralizacije mora voditi sustavno i dugoročno. Dodaje kako, kada odete na mrežnu stranicu Ministarstva uprave, o tome nema ni slova, ili pak na stranicu Ministarstva financija, gdje pod “fiskalna decentralizacija” nema ni jednog podatka o tome.

- Mi smo svi načelno za, ali... I ja kažem, naravno da smo za decentralizaciju, ali se postavlja pitanje pod kojim okolnostima i prema kojim pravilima. Odvojiti decentralizaciju od teritorijalnog preustroja nije dobro - ističe Đulabić. Na primjedbu kako teritorijalni preustroj nije lako očekivati, jer je HDZ županijama dobrim dijelom zadovoljan i čuva ih s obzirom na to da u sadašnjem ustroju ostvaruje vrlo dobre izborne rezultate, on upozorava kako tu nije riječ samo o HDZ-u, nego su tu u pitanju i druge stranke. “Jer i iz tih drugih stranaka ne dolaze nam signali da to treba mijenjati”, zaključuje Vedran Đulabić.