ĐAKOVO
Napokon je prekinuto crno desetljeće za đakovačko obrtništvo. Prošlu godinu završilo je u plusu - s 11 obrta više nego u prethodnoj i 31. prosinca zabilježeno ih je 823.
– Napokon smo u pozitivi - s olakšanjem kaže tajnik Udruženja obrtnika Đakovo Marko Milković.
A brojke su u obrtništvu Đakova, koje ima bogatu obrtničku i cehovsku povijest, silaznim trendom krenule početkom recesije, 2007./2008. godine. Od tada do lani nizale su se godine u znaku zatvaranja obrta.
- Najcrnja godina bila je 2009., kada je zatvoreno gotovo 70 obrta. Tijekom tih deset godina izgubili smo približno 300 obrta. Naime, u zlatna vremena bilo ih je nešto više od 1200, a kao dobre godine za nj pamte se 2003. i 2004. - kaže Milković.
Ocjenjuje, završetku lanjske godine s plusom pridonio je oporavak gospodarstva, bolja naplata, rast potrošnje koja generira sve ostalo i dr. U crnom desetljeću za đakovačko obrtništvo najveći ceh platilo je građevinarstvo, koje je nakon ekspanzije recesija bacila na koljena. No Milković ocjenjuje da je građevinarstvo u oporavku.
Najviše rasla građevina
- Ono i bilježi najveći rast u 2017. – građevinskih obrta lani je 13 više i sada ih je 124, u plusu su i uslužni obrti, i to za njih 8, pa su na kraju 2017. ukupno 53 obrta usluga, gdje je u posljednje vrijeme, uz tradicionalne – frizerske obrte i dr., primijećeno povećanje uslužnih obrta za manikuru, pedikuru, masažu, a u plusu su i intelektualne usluge, i sada je tu 71 obrt - nabraja “pozitivce” među osam cehova koliko ih okuplja đakovačko Udruženje obrtnika.
Uz nabrojene, tu je i Ceh proizvodnje, koji je u minusu za pet obrta, pa je na kraju 2017. u tom cehu bilo njih ukupno 89. S minusom je lanjsku godinu završio i Ceh ugostitelja, i to za devet obrta manje, pa ih je sada 94. Pad je i u Cehu trgovine, gdje je pet obrta manje i sada su u njemu 93 obrta. U Cehu prijevoza 39 je obrta i on nije mijenjao broj. Najveći ceh je Ceh poljodjelstva, gdje je 160 obrta. Zbog poljoprivrednog kraja kakav je đakovački, prirodno je, ocjenjuje Milković, da je ovaj ceh u smislu kretanja, oscilacija brojki najbolje podnio 10-godišnji crni niz.
Iako Đakovo slovi za grad čiji je centar – Jelačićeva, korzo… - doslovce načičkan kafićima, Ceh ugostitelja ni lani nije prekinuo smanjenje broja obrta. Predsjednica Ceha ugostitelja Nada Prskalo Ališić, vlasnica obrta za ugostiteljstvo “Semafor” i istoimenog cafe-bara u Širokom Polju, kaže kako je tome uzrok nedostatak radne snage, veliki najmovi i drugi izdaci, kao i porezi.
– Svi misle da imamo 25 posto poreza koliko iznosi PDV, a mi imamo zapravo 28 posto poreza – uz PDV i 3 posto poreza na potrošnju koji ide lokalnoj samoupravi, a za to ništa ne dobijemo. U taj porez ulazi sve osim toplih napitaka. Naš ceh tražio je od Grada da se taj porez na potrošnju s tri smanji bar na dva posto, za što čekamo pisani odgovor. Tu je i ZAMP, mi vlasnici plaćamo kazne jer radnici ne 'kucaju kase'… - pojašnjava Prskalo Ališić zašto Ceh ugostitelja ni 2017. nije završio u plusu.
Autolimara ni za lijek
Konačni prekid crnog niza za đakovačke obrtnike raduje i najpoznatijeg i najdugovječnijeg među njima – Antu Perića, od prije četiri godine u mirovini, a čiji soboslikarsko-ličilačko-autolakirerski obrt “SLA Ante Perić” nagodinu slavi 50 godina.
– Mislim da se stvara jedna pozitivna klima za obrtništvo jer (i) država drukčije gleda na nj - kroz različite mjere poput samozapošljavanja, gdje je sada iznos za to podigla na 55.000 kuna. Udruže li se petorica, mogu ostvariti 270.000 kuna. I na Vladi se stalno govori o obrtništvu, poduzetništvu. Pa obrtništvo na zapadu počiva na državnim mjerama. No problem je nedostatak radne snage. Naša radnja, koju nakon mog umirovljenja vodi sin, već tri godine traži autolimara. Javio se jedan, no htio je raditi na crno, kaže 'da ne izgubi socijalku', a na rad bez prijave mi nikada ne pristajemo, pa autolimara tražimo i dandanas - kaže Perić o primjeru koji puno govori o našoj radnoj stvarnosti.
Za Antom Perićem gotovo je 50 godina radnog staža. Taj prekaljeni obrtnik i radnik kaže da nikada u svojih radnih pola stoljeća nije bio na bolovanju. Danas vrlo rijetko čuti u zemlji čije gospodarstvo i javni sektor grcaju i pod teretom masovnih bolovanja…
Suzana ŽUPAN
Obrtništvo hrani do 4000 Đakovčana
Tajnik Udruženja obrtnika Đakovo Marko Milković kaže da 823 đakovačka obrta u ovom trenutku zapošljavaju oko 1500 radnika, znači nešto manje od dva zaposlena po obrtu. “No stvar treba gledati šire. pomnožimo li tu brojku s 3, odnosno 4 člana obitelji svakog zaposlenog u đakovačkom obrtništvu, proizlazi da ono hrani 3500 do 4000 Đakovčana”, kaže Milković. Usporedbe radi, grad s prigradskim prstenom ima oko 27.000 stanovnika. Dodaje kako se aktualno i masovno iseljavanje nije odrazilo na brojke u obrtništvu, bar, ističe Milković, ne u smislu da je neki obrtnik zatvorio obrt i otišao van. “Neki su otišli u jednostavne d.o.o.-ove, neki u mirovinu… Van su otišli oni koji ovdje nisu radili”, kaže tajnik Milković.
Ante Perić navodi najsvježiji primjer đakovačke obrtnice, frizerke, koja je, kaže, zatvorila radnju i otišla raditi u Njemačku, misleći da su zarada i drugi uvjeti rada bolji. “Zaposlila se u trgovačkom centru za plaću od 1350, a samo stan je plaćala 800 eura. Vratila se nakon tri mjeseca kući. Obrt ponovno otvorila nije i sada ne zna što će i kako dalje”, kaže Perić i o onoj drugoj strani medalje odlaska u inozemstvo za poslom.
HOK: U RH 1500 obrta više nego 2016. godine
U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) ističu da je, poput đakovačkog, i hrvatsko obrtništvo u cijelosti prošlu godinu završilo 'u plusu', s 1500 obrta više nego na kraju 2016. Povećanje je to, kaže predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, za 1,6 posto. “I to pokazuje dobre gospodarske trendove. Sada se samo nadamo da će tako i ostati. Djelomično je to vezano i uz dobru situaciju u turizmu, rekordnu turističku sezonu za nama, ali i za rasterećenje obrtnika kroz poreznu reformu, iako su u njoj najveća žrtva bili ugostitelji, posebno oni s restoranima, pa još uvijek stoji naš zahtjev za ocjenu ustavnosti te odredbe. Pokušat ćemo Vladi dokazati da ima na drugom mjestu novca da se može ponovno smanjiti pritisak u ugostiteljstvu u dijelu pripreme hrane jer želimo da se ona spusti na 13 posto kao što je to u velikim hotelima, hotelskim kućama gdje nude smještaj vezan uz prehranu uz 13 posto”, kaže Ranogajec.
823
đakovačka obrta zapošljavaju oko 1500 radnika, u prosjeku dva po obrtu
iseljavanje
NIJE SE ODRAZILO NA BROJKE U OBRTNIŠTVU
Opada broj obrta u cehovima proizvodnje, ugostitelja, trgovine. Ceh prijevoza je stabilan
300
obrta izgubilo je Đakovo u deset godina. Najcrnja je bila 2009. godina, kada je zatvoreno gotovo 70 obrta