BELI MANASTIR

Za razliku od prošle godine u isto vrijeme, baranjske ribolovne vode, bar za sada, nisu okovane ledom. Na žalost, konstatira predsjednik ZŠRU-a Baranje Anđelko Martinčević, ističući kako zbog nedostatka prirodne (ledene) zaštite kormorani na njima slobodno harače.

- Baš jutros (jučer ujutro, nap. a.) na Staroj Dravi kod Bilja vidio sam više od 200 kormorana kako se nesmetano hrane ribom, a to se ponavlja iz dana u dan - kaže, podsjećajući kako su prošle godine ribolovne vode baranjske ribičke zajednice poribljene s približno 5000 kilograma ribe, od čega je tonu donirala Osječko-baranjska županija. Doniranom ribom poribljena je upravo Stara Drava u cilju razvoja ribolovnog turizma. S približno istom količinom ribe baranjske ribolovne vode bit će poribljene i ove godine. Upitan je li zadovoljan radom Zajednice tijekom prošle godine, Martinčević odgovara potvrdno, nabrajajući čitav niz aktivnosti.

- Uz poribljavanje i redovnu skrb o vodama kojima gospodarimo, važno je istaknuti kako su u Baranji lani održana dva državna natjecanja (završnice Kupa, nap. a.) za sve starosne kategorije, na Topoljskom Dunavcu i Staroj Dravi. Iskoristili smo prigodu pa smo uredili okoliš i same ribolovne staze. Kod Ribičkog doma na obali Topoljskog Dunavca uređeno je i parkiralište, a iz vode smo izvadili velike količine korova - priča, naglašavajući kako je ZŠRU Baranje i službeno postao kandidat za domaćina Svjetskog ribolovnog prvenstva 2020. godine. U Zajednici vjeruju kako će Baranja domaćin najboljim svjetskim ribičima sigurno biti, ako ne spomenute, onda godinu dana poslije. Isto tako, baranjski su ribiči kandidirali domaćinstvo za još jedno veliko natjecanje, Kup Alpe-Adria 2019. godine.

Odlučili su tako iz nekoliko razloga. Na području između Dunava, Drave i granice s Mađarskom, naime, više je od 7000 metara registriranih i u knjige upisanih ribolovnih staza, kojima treba dodati prošle godine otvorenu stazu na kanalu Kopačevo, čime je Baranja postala regija s najviše ribolovnih staza u Hrvatskoj. Nadalje, domaćinstvo tako velikim natjecanjima mnogo znači i za razvoj kontinentalnog turizma, budući da, osim ribiča, na natjecanja stižu i cijele popratne ekipe (ekipni stožeri te tehničko i drugo osoblje izravno vezano za natjecanje). Martinčević nastavlja kako su izradili i reviziju gospodarske osnove, što su dužni činiti svaku petu godinu, bez koje ne mogu gospodariti vodama i prodavati ribolovnice. Reviziju su prihvatile nadležne instance, pa je u svim baranjskim ŠRD-ovima ovih dana prodaja ribolovnica već počela. Njihova je cijena za seniore i HRVI 500 kuna, s tim što HRVI imaju pravo riboloviti na svim tekućicama u Republici Hrvatskoj. Svake godine ribiči razgovaraju o reciprocitetu (mogućnost ribolova na tekućicama susjednih ovlaštenika).

- Prošle su godine naša zajednica te ribiči iz Osijeka, Donjeg Miholjca i Valpova dogovorili reciprocitet, pa očekujem da će dogovor biti postignut i ove godine. Mnogi bi htjeli dogovor o reciprocitetu na zatvorenim vodama, ali je to u ovom trenutku nemoguće - ističe Martinčević. Koliko za Baranju i njezine stanovnike znači slatkovodni ribolov, dokaz je i broj članova ZŠRU-a. Unatoč iseljavanju i visokoj stopi mortaliteta, naime, članstvo se ne osipa. Prošle je godine u 23 baranjska ŠRD-a bilo učlanjeno približno 2200 ribiča, slično kao i pretprošle godine, što ZŠRU Baranje čini najbrojnijom baranjskom udrugom.

- S obzirom na sve, izuzetno smo zadovoljni brojem članova, posebice činjenicom što je niz godina sličan - naglašava Martinčević.