NAŠICE - Na veselje brojnih vlasnika domaćih i malih životinja, u Veterinarskoj ambulanti u Našicama 18 godina radi Krešimir Kašuba, koji se prije pet godina osposobio za patologiju i uzgoj domaćih mesoždera.

Najčešći su mu pacijenti psi, mačke i pitome vretice, no liječi i kuniće, zamorce, papige, kanarince, kornjače, akvarijske ribice, čak i zmije, bengalske tigrove i ostale divlje životinje u zoovrtu obitelji Bizik u Markovcu Našičkom.

Taj jedini našički specijalist za bolesti malih životinja, uz liječenje, provodi i operacije kao što su kastracije pasa i mačaka te osteosinteze, u čemu je naročito uspješan. Osteosinteza je sofisticirani postupak spajanja prelomljenih kostiju koji se izvodi vijcima, metalnim pločicama i žicom. Kašuba je početkom ove godine izveo kiruršku osteosintezu na psu mješancu kojem je u ustima eksplodirala petarda.

- Pas je instinktivno zagrizao petardu koju je netko bacio u dvorište, koja mu je eksplodirala u ustima. Došlo je do frakture kostiju i čeljust mu je visila. Jedino rješenje bila je osteosinteza. Postavio sam pin, složio koštane fragmente i učvrstio ih serklažnom žicom. Repozicija je, odnosno vraćanje u prvobitni položaj, uspjela i vjerujem da će sve biti dobro, iako u ovom trenutku to ne mogu još potpuno garantirati. Pas je dva dana dobivao infuziju, no počeo je jesti, istina, paštetu otopljenu u vodi, nema bolove jer je dobio analgetike. Prezadovoljan sam – istaknuo je dr. vet. med. Krešimir Kašuba.

Na temelju dosadašnjeg iskustva, 45-godišnji Kašuba je uočio da je najčešći pseći i mačji problem alergija, dobrim dijelom prouzročena bliskim životom s čovjekom, što je neprirodno za životinje.

- Uz život u kući ide suhi zrak, neprirodni materijali i kupovna hrana s puno konzervansa. Sve to dovodi do raznih alergija, čemu pridonosi i veća briga vlasnika. Velik udjel imaju i paraziti, a vlasnici često bagateliziraju parazitne uzroke. Velik broj pas ima alergijski dermatitis prouzročen parazitima. I to onda povlači niz problem, od samoozljeđivanja pasa, gnojnih upala kože do upala analnih žlijezda - priča Kašuba.

Upozorava da je tijekom svog rada primijetio velik broj napuštenih pasa i mačaka. Smatra da bi taj problem bio znatno manji kada bi se vlasnici češće odlučivali na kastraciju ženki i mužjaka pasa i mačaka. Kastracija je dobra, ističe Kašuba, i za smanjenje nemira zbog spolnog nagona životinja, ali i za njihovo opće zdravstveno stanje.

- Potvrđeno je da se kastracijom kontrolira razmnožavanje životinja, koja je dobra i za njihovo zdravlje. Nakon kastracije mijenja se obrazac ponašanja životinja, odnosno njihov karakter. Posebno je preporučljivo kastrirati kuje, jer one imaju specifičan spolni ciklus. Vrijeme njezina tjeranja jako je opasno zbog hormona u tijelu koji radi predispoziciju za tumor mliječne žlijezde u kasnijoj dobi i ako kuja nije kastrirana, moguća je gnojna upala maternice, a to je ozbiljno bolesno stanje koje ne nastaje preko noći. Kuje duže žive ako su kastrirane – kaže Kašuba, koji je pred završetkom doktorskog studija posvećenog upravo gnojnoj upali maternice ili piometri.