U studenom 2017. godine, u samo tri dana, Stjepan Ćurčić izabran je na dvije važne funkcije: prvo iznova za predsjednika Studentskoga zbora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a potom prvi put i za predsjednika Hrvatskoga akademskog zbora, obje s jednogodišnjim mandatom.

Tim povodom s ovim studentom Ekonomskoga fakulteta u Osijeku razgovarali smo za Sveučilišni glasnik.

Što spoj tih dviju funkcija može konkretno donijeti za osječke studente, naravno u pozitivnom smislu? 

- Svakako je velika čast, ali i još veća odgovornost biti na čelu krovne predstavničke organizacije koja predstavlja i zastupa interese više od 160 tisuća studenata u Hrvatskoj. Utjecanjem na pravedniju raspodjelu subvencija među studentima, omogućavanjem rada preko studentskoga servisa izvanrednim studentima, odnosno svim studentima koji nisu u radnom odnosu, te koristeći se dobrim položajem za pregovaranje s upravom našega Sveučilišta, ali i s resornim ministarstvima, vjerujem da sa svojim suradnicima mogu doprinijeti rastu i razvoju studentskoga standarda.

Ukratko opišite i ocijenite Sveučilište u Osijeku sa studentskoga aspekta s obzirom na ponudu i kvalitetu studija te mogućnosti za studente. 

- Sveučilište u Osijeku može se pohvaliti s ukupno 107 studijskih programa koje izvodi 12 fakulteta, pet sveučilišnih odjela i Umjetnička akademija. S obzirom na širok spektar ponuđenih studijskih programa, vjerujem kako svaki budući student može odabrati studij koji će zadovoljiti njegove afinitete. Kada je riječ o kvaliteti studija, sve studijske programe na Sveučilištu akreditirala je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), tako da sam siguran da kvalitetom pariraju svim sveučilištima u RH. Ono što studenti najviše zamjeraju, kada je u pitanju studiranje, nedostatak je prakse, no iz godine u godinu i na tom području na našem Sveučilištu vidljivi su pozitivni pomaci.

Kakva je trenutačna razina studentskoga standarda u Osijeku? Što biste istaknuli kao pohvalno, a što bi se još moglo poboljšati? 

- Studentski standard u Osijeku ocjenjujem slabijim nego u ostatku Hrvatske, razmjerno socioekonomskim prilikama. Kada su u pitanju izdatci za troškove studija i studiranja, približni su troškovima studiranja na drugim sveučilištima, odnosno mogu reći da su cijene smještaja u stanovima i studentskim domovima nešto niže od cijena u drugim gradovima, a cijene gradskoga prijevoza, subvencija prehrane i mogućnost dobivanja stipendija na približno su jednakoj razini. Znatan pomak u poboljšanju studentskoga standarda očekujemo završetkom gradnje novoga studentskoga doma u sveučilišnom kampusu, čime će smještajni kapaciteti Studentskoga centra u Osijeku biti udvostručeni.

Koje biste studentske programe ili projekte u Osijeku posebno istaknuli?

-Primjerice, Osječko ljeto mladih koje se održava već 38. godinu zaredom. I ove godine obećavamo pregršt edukativnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i zabavnih sadržaja, no o tome više u idućem razdoblju. Ne odustajemo ni od studentske roštiljade koja svake godine okuplja sve veći broj studenata, ali i nastavnog i nenastavnog osoblja. Ona je svakako sjajna prilika za neformalno druženje. Po prvi smo se put uhvatili u koštac i s europskim projektima pa smo tako u rujnu 2017. u suradnji s udrugom Interaktiva predali svoj prvi projekt na natječaj Europskoga socijalnog fonda. Prije nekoliko dana dobili smo informaciju da je naš projekt „Priprema, pozor, posao“ uspješno prošao administrativnu provjeru te sada čekamo konačne rezultate. Ako prođemo i posljednje provjere, očekuje nas nešto više od 100 tisuća eura za brojne radionice kojima ćemo kolegicama i kolegama omogućiti stjecanje takozvanih soft vještina potrebnih za zapošljavanje. Dok čekamo te rezultate, provodimo i anketu među studentima kako bismo doznali koje ih radionice i izvannastavne aktivnosti najviše zanimaju.

Pri izboru za predsjednika Studentskoga zbora u Osijeku istaknuli ste da sve osječke studente pozivate da vam se jave sa svojim prijedlozima te da „zajedno možete biti nositelji promjena“. Na koje i kakve ste promjene konkretno mislili?

- Vodstvo Studentskoga zbora Sveučilišta u Osijeku ne čini samo predsjednik. Okupio sam sjajan tim koji želi i zna raditi. Već smo ga predstavili javnosti, a timu se u međuvremenu pridružila i novoizabrana pravobraniteljica Marina Čović. Kada sam rekao „zajedno možemo biti nositelji promjena“, mislio sam da to podrazumijeva sve razine - studenti kao Studentski zbor Sveučilišta, kao Hrvatski studentski zbor. Naš je zadatak približiti funkciju i rad studentskih zborova svim studentima i motivirati ih da se više uključe sa svojim idejama i prijedlozima. Uz to, Studentski zbor i Uprava Sveučilišta, zajedno, trebaju biti partneri u unaprjeđivanju sustava visokoga obrazovanja, potpora u rješavanju problema i oslonac u izgradnji studenata kao visokoobrazovanih mladih ljudi s velikim znanjima i kompetencijama za profesionalnu karijeru.