Novosti
NOVA ELEKTRANA NA ISTOKU HRVATSKE

Zagovornik iz HEP-a kaže: U Osijeku treba graditi KKE 500
Objavljeno 11. siječnja, 2018.

Kakva će termoelektrana-toplana od strane HEP-a biti sagrađena u Osijeku, a o čemu smo pisali u utorak, u toj tvrtki još nisu donijeli odluku, te razmatraju više varijanti, među kojima je i ona o gradnji svojevremeno ocijenjene megalomanske plinske kombi kogeneracijske elektrane KKE Osijek 500, električne snage 500 megavata i toplinske snage 160 megavata.

Ovu informaciju HEP-a prenijeli smo u utorak u Glasu Slavonije. Premda će stručne analize pokazati kakva će elektrana u Osijeku biti građena, odluka o tome bit će sasvim sigurno naposljetku politička.

Zaustavljena investicija

Kada bi se danas ocjenjivala isplativost gradnje bilo kakve termoelektrane u Hrvatskoj, plinske ili one na ugljen, upozorava nas jedan stručnjak iz HEP-a koji nam se javio, želeći ostati anoniman, s obzirom na sadašnje tržišne cijene električne energije svaka od tih elektrana bila bi neisplativa. Naime, navodi on, prosječna godišnja cijena električne energije iznosi 45 eura po megavatsatu (MWh), te prema današnjim mjerilima u razdoblju otplate investicije ne može proizvesti struju jeftiniju od tržišne.

Podsjećamo kako je HEP krajem 2015. godine zaustavio postupke odabira izvođača radova i zapravo cijelu investiciju gradnje KKE Osijek 500. Glavni razlog tomu bio je, kako je poslije obrazložio tadašnji ministar gospodarstva i energetike Tomislav Panenić, to što je snaga planirane elektrane prevelika i što bi takva proizvodila gubitke od, kako je rekao, 60 milijuna eura godišnje.

Ovaj stručnjak iz HEP-a upravo snažno zagovara gradnju KKE Osijek 500, te nam je dostavio podatke s nizom argumenata koji idu u prilog gradnji. U prvom redu on podsjeća kako su u Osijeku sada u funkciji plinsko-turbinska elektrana (dva puta po 25 MW) iz 1976. godine, te tri pomoćna (steamblok) kotla iz 1976. i blok A od 45 MW električne i 129 MW toplinske energije iz 1985. godine. Riječ je o objektima koji su vrlo niske energetske učinkovitosti i čiji je vijek korištenja pri kraju. Njih bi trebala zamijeniti nova plinska kombi kogeneracijska elektrana s toplinskom stanicom i akumulatorom topline, te je on čvrstog stava da bi to trebala biti KKE 500. Dakle, navodi on, nova elektrana trebala bi dugoročno osigurati opskrbu potrošača električnom, a u Osijeku i toplinskom energijom. Trebala bi smanjiti hrvatsku energetsku ovisnost o uvozu, s obzirom na to da je, kako navodi, u 2016. Hrvatska imala netouvoz od 3,6 teravatsati električne energije. Nova KKE Osijek 500 omogućila bi prihvat intermitiranih obnovljivih izvora struje (solarnih i vjetroelektrana). Nova elektrana imala bi izuzetno visok stupanj iskorištenja plina (60 posto), što bi jamčilo najnižu cijenu proizvedene električne energije u odnosu na sve plinske elektrane u vlasništvu HEP-a. Ovaj stručnjak navodi kako je studija iz studenoga 2017. pokazala da je isplativost ovog projekta s cijenom električne energije od 55 eura po megavatsatu.

Nova elektrana, nadalje, bila bi daleko ekološki prihvatljivija od postojećih objekata, te bi trostruko smanjila onečišćenje s ugljičnim dioksidom po megavatsatu (blok A - 1-1,1 tone CO2/MWh, a KKE 0,3-0,33 tone CO2/MWh). Nova bi elektrana omogućila i smanjivanje gubitaka u prijenosu energije zato što proizvodnja nastaje u težištu konzuma. Zbog veće potrošnje plina elektrana bi omogućila i snižavanje troškova transporta plina u plinskom sustavu.

Više koristi

Investicija gradnje KKE Osijek 500 bila je planirana u iznosu od približno 300 milijuna eura, što bi bila jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj uopće. Osijek i njegova okolica imali bi velike koristi već od gradnje elektrane, s obzirom na to da bi na njoj sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi gotovo tri godine. Nakon što bi bila puštena u pogon, Grad Osijek godišnje bi ostvarivao proračunski prihod zbog različitih naknada od gotovo 15 milijuna kuna godišnje.

Ovaj stručnjak iz HEP-a kazao nam je kako se zalaže upravo za gradnju elektrane snage 500 megavata i zbog troškova gradnje. Naveo je podatak kako bi “nemegalomanska” plinska kombi kogeneracijska elektrana upola manje snage - 250 MW električne i 160 MW toplinske energije stajala 250 milijuna eura, dok bi KKE 500 stajala spomenutih 300 milijuna eura. Odnosno KKE 500 imala bi investicijsku vrijednost od 680 tisuća eura po megavatu, a manja elektrana milijun eura po megavatu. Slabija elektrana imala bi i niži električni stupanj iskorištenja (52 - 55 posto) za razliku od KKE 500 sa stupnjem iskorištenja od 60 posto.

Tržišne cijene električne energije proteklih pet-šest godina na vrlo su niskim razinama. “No, tko nam jamči da će takve cijene struje biti niske i za četiri ili pet godina, koliko bi bilo potrebno za gradnju KKE Osijek 500. Pri tome ističem da je, s obzirom na pripremljenost dokumentacije, ova elektrana s najbržom mogućom realizacijom investicije. Za KKE Osijek 500 moguće je već 'sutra' raspisati novi nabavni postupak. Svaki novi projekt za lokaciju TE-TO Osijek značio bi i nove četiri godine razvijanja projekta”, zaključuje ovaj stručnjak iz HEP-a.

Igor MIKULIĆ
Projekt zaustavljen zbog skupog plina i jeftine struje

Valja podsjetiti kako nam je u srpnju 2016. godine voditelj Odjela za proizvodnju i transformaciju energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar, doc. dr. sc. Mladen Zeljko, kazao kako je sudjelovao u izradi recenzije za studiju rađenu za KKE Osijek 500, te da je sugerirano investitoru da se zaustavi taj projekt. “Upozorili smo na visoku cijenu plina, nisku cijenu električne energije, te činjenicu da neke nove slične elektrane u drugim zemljama ne rade. Također i u Sisku, relativno nova plinska elektrana od 230 MW radi smanjenim kapacitetom. No, kod elektrane koja postoji i koja je u sustavu, s obzirom na cijene plina i električne energije gleda se da ona bar svojom proizvodnjom pokriva troškove. Za gradnju nove elektrane trebalo bi osigurati da ona iz prodajne cijene otplaćuje investiciju i realne troškove koji nastaju pri proizvodnji. Danas, uz ovakve odnose cijena plina i električne energije, nema logike ulaziti u investiciju gradnje nove elektrane. Taj projekt može se aktivirati ako se taj odnos cijena promijeni. Nije loše imati pripremljenu dokumentaciju za takav projekt, jer se u slučaju promjena cijena, a ona ne dolazi preko noći, nego godinama, elektrana od 500 MW može sagraditi za manje od tri godine”, kazao nam je tada dr. Zeljko.

ANUŠIĆ DAJE SNAŽNU POTPORU

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić još dok je bio saborski zastupnik, a i u svojoj predizbornoj kampanji za župana, zalagao se za gradnju KKE Osijek 500. I danas je stava da se takva investicija, s obzirom na hrvatski strateški cilj za povećanjem energetske neovisnosti, treba realizirati u Osijeku. “Apsolutno dajem podršku takvom projektu. Ne vidim razlog zašto takva elektrana ne bi bila u Osijeku, gdje se mora graditi nova termoelektrana-toplana. Mi u Županiji bit ćemo u svakom slučaju otvoreni za suradnju s novom upravom HEP-a po tom pitanju. Gradnja nove termoelektrane-toplane može biti sastavni dio Projekta Slavonija koji provodi Vlada”, naglasio nam je Anušić.

Možda ste propustili...

SREDNJOEUROPSKA INICIJATIVA

Proširenje EU-a - prioritet

SUKOB S MINISTRICOM OBRAZOVANJA

Državni tajnik Matko Glunčić dao otkaz