Grad Osijek i istok Hrvatske trebaju i žele novu plinsku termoelektranu. Njezina gradnja sve je potrebnija, s obzirom na to da su postojeći blokovi termoelektrane-toplane (TE-TO) Osijek, sagrađeni 1976. i 1985. godine, na izdisaju, a što bi mogao biti problem u opskrbi potrošača toplinskom energijom. Jedino je aktualno pitanje koliku će snagu imati ta osječka elektrana.

Prije nešto više od dvije godine u javnosti se smatrala gotovom stvari gradnja plinske kombi-kogeneracijske elektrane u Osijeku (KKE) snage 500 megavata (MW). Bila je to investicija vrijedna više od 300 milijuna eura. Čak su bila poznata i dva konzorcija koja su dala obvezujuće ponude za gradnju elektrane, da bi krajem 2015. godine HEP poništio natječaj za izvođača radova te privremeno odustao od ove investicije.

Osnovni razlog za to je što je planirana elektrana bila, kako su tada procijenili energetski stručnjaci, megalomanska. Tadašnji ministar gospodarstva i energetike Tomislav Panenić u srpnju 2016. godine kazao nam je kako bi plinska termoelektrana od 500 MW u Osijeku zbog tržišne cijene struje i plina godišnje proizvodila do 60 milijuna eura gubitka te bi “krajnji rezultat tog projekta izgradnje prevelike elektrane u Osijeku bio povećanje cijene toplinske energije građanima Osijeka.” No, on nije dovodio u pitanje gradnju nove termoelektrane-toplane u Osijeku. “Zamjena postojeće dotrajale i jako neefikasne termoelektrane-toplane u Osijeku jedan je od prioritetnih projekata HEP-a, kako s poslovnog aspekta, jer se gubitci u toplinarstvu mjere u stotinama milijuna kuna godišnje, tako i zbog toga što HEP ima zakonsku i poslovnu obvezu svojim kupcima osigurati stabilan izvor toplinske energije”, izjavio nam je tada Panenić.

Politički zagovornik gradnje elektrane upravo snage 500 MW bio je predsjednik HNS-a i bivši ministar gospodarstva u Milanovićevoj vladi Ivan Vrdoljak. I nakon odustajanja od njezine gradnje Vrdoljak je u srpnju 2016. godine ostao na svom stajalištu da elektranu takve snage treba graditi u Osijeku. “Nakon odustajanja od Plomina i pisma Europske komisije, jedini veliki bazni blok koji može zamijeniti uvoz energije i riješiti opskrbu toplinom grada Osijeka je termoelektrana-toplana snage 500 megavata. Ishođene su sve dozvole, arheološki radovi su gotovi, imovinskopravni odnosi spremni su za rješavanje, proveli smo natječaj. I onda, nažalost, u mandatu vlade ovog crnog eksperimenta Mosta i HDZ-a dogodilo se ne da nisu uspjeli iscijediti odluku za taj najopravdaniji eneregetski projekt u Hrvatskoj nego su tijekom lipnja, nakon raspuštanja Vlade i svjesnosti da će se ići na izbore, donijeli odluku o poništenju tog procesa. Time nisu uništili projekt, ali su mu ukrali godinu do godinu i pol dana, no mi ćemo ga realizirati i zbog Osijeka i zbog Osječko-baranjske županije, ali prvenstveno zbog energetske slike RH”, kazao je početkom srpnja u Osijeku novinarima Vrdoljak.

Panenić je tada odgovorio kako megalomansku elektranu zagovara “snažan politički lobi kao i interesne grupe koje se bave preprodajom građevinskog zemljišta i opskrbom plina, koji snažno guraju da se navedena elektrana sagradi, pa i uz rizik lažiranja podataka, cijenu čega će, naravno, platiti HEP, odnosno građani.”

Na pitanja u vezi s potrebama za gradnjom elektronergetskih objekata u Hrvatskoj, koja smo postavili Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, dobili smo odgovor kako Hrvatska “mora težiti povećanju proizvodnje svih vrsta energenata.”

Prema podatcima koje nam je dostavilo to ministarstvo, Republika Hrvatska je u 2015. godini proizvela 11.402 GWh (gigavatsati) električne energije, dok je u istoj godini potrošnja iznosila 16.389 GWh.

U Ministarstvu su nam naveli i podatak da je Hrvatska također te 2015. godine proizvela 670.200 metričkih tona sirove nafte. U toj godini potrošnja je za rafinerije iznosila 3.379.900 metričkih tona. Naftnih derivata proizvedeno je u količini 3.398.700 metričkih tona, a finalna energetska potrošnja iznosila je 2.684.200 metričkih tona. Ukupna proizvodnja plina bila je 1,8 milijardi prostornih metara (BCM), a potrošnja 2,5 milijardi BCM-a.

- Iz navedenih podataka jasno je da Republika Hrvatska treba težiti povećanju proizvodnje svih vrsta energenata. Svi planovi Ministarstva zaštite okoliša i energetike u području energetike, osim što trebaju biti usklađeni s planovima na razini Europske unije, odražavaju i želju naše zemlje za postizanjem što je moguće većega stupnja energetske neovisnosti - navode iz tog ministarstva najavljujući kako će se ove godine pristupiti izradi Energetske strategije Republike Hrvatske.

- Ona će definirati naše prioritete i ključne smjerove razvoja domaćeg energetskog tržišta. Buduća energetska politika, osim tendencije povećanja proizvodnje, optimizacije energetskog miksa i diverzifikacije dobavnih pravaca, nužno će biti usuglašena s niskougljičnom strategijom i strategijom prilagodbe klimatskim promjenama. Zadatak Ministarstva kao nositelja aktivnosti izrade navedenih tih strategija jest pronaći optimalnu kombinaciju politika koje će rezultirati afirmacijom energetskoga potencijala Republike Hrvatske - kažu u Ministarstvu.

Na upit o budućnosti planirane gradnje termoelektrane u Osijeku, Ministarstvo nas je uputilo na HEP, gdje su nam odgovorili kako HEP na lokaciji TE-TO Osijek “razvija varijante rješenja visokoučinkovitog postrojenja koje će pridonijeti poboljšanju stanja u okolišu te energetski efikasnijoj proizvodnji.”