Magazin
TEMA TJEDNA: 2018. - GODINA REFORMI (I.)

Velika očekivanja: Stabilizacija uspjela, sad je red na povećanju standarda, većim plaćama i mirovinama...
Objavljeno 5. siječnja, 2018.

Reforme, reforme, reforme... bila je to i prošle godine najizgovoranija riječ u hrvatskom političkom diskursu. Da je svaki građanin pri spominjanju reformi dobio samo jednu kunu, vjerojatno bi bilo i bar nešto manje siromašnih. Riječ je to koja se u javnom prostoru povlači već godinama, a s njom su i Vlada, ali i sam premijer Andrej Plenković zaključili 2017. najavljujući nam bolju 2018.

Na kraju jedne politički iznimno uzbudljive godine Plenković je ukratko obećao da će 2018. biti godina dubokih, korjenitih reformi, izdvojivši šest ključih! Plenković je sumirajući u intervjuu za HRT rekao da hrvatskom društvu želi poslati poruku optimizma, da se osvijesti ono dobro, a da će Vlada učiniti sve da se riješi ono što se mora riješiti. “Sada je na nama da dinamiziramo gospodarstvo, da budemo društveno osjetljivi i solidarni prema onima koji su u najtežoj situaciji, bilo da je riječ o umirovljenicima, nezaposlenima, ljudima na niskim plaćama. Da taj makrokontekst ima efekta na njihovim životima. To je ono što je glavna zadaća Vlade: gospodarstvo”, rekao je Plenković.

Dakle, šest je ključnih resora u kojima bi se trebale događati te reforme, a to su zdravstvo, mirovinski sustav, sustav državne uprave, obrazovanje, pravosuđe, a u Ministarstvu gospodarstva planiraju mjere za smanjenje administrativnih barijera, parafiskalnih nameta te liberalizaciju tržišta usluga za poduzetnike.

ŠEST KLJUČNIH RESORA

Kada je riječ o zdravstvu, ono je opterećeno velikim dugovima, koji su se dosad rješavali isplatama iz proračuna. Ministar zdravstva Milan Kujundžić sada više ne spominje krizni porez ili poskupljenje dopunskog osiguranja već se fokusira na racionalizaciju poslovanja. “Smanjenje dugova postignuto je racionalizacijom u poslovanju u zdravstvenom sustavu, te rebalansom proračuna. Vjerujemo da će se taj trend nastaviti i ove godine, a sve je postignuto bez smanjenja kvalitete zdravstvenih usluga”, kažu u Ministarstvu te napominju kako je tijekom prošle godine povećan i fond za skupe lijekove HZZO-a za 200 milijuna kuna. Planira se daljnja financijska stabilizacija, pojačana kontrola rashoda, nastavak spajanja bolnica, gradnja dnevnih bolnica i objedinjenih hitnih bolničkih prijema, projekt prioritetnih lista čekanja, objedinjena javna nabava te nastavak povlačenja sredstava iz fondova EU-a. U prvoj polovini 2018. planirano je i donošenje izmjena Zakona o lijekovima, kao i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, međutim, nacrti su u pripremi. Razmatra se i bolja naplata participacije, ali bez pokretanja postupaka ovrhe, a povećani su i limiti svim bolnicama. U prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je i nagrađivanje zdravstvenih radnika prema kvaliteti i izvršenosti posla.

U obrazovanju se očekuje provođenje pilot-projekta kurikularne reforme u tri do pet posto škola, zatim uvođenje obvezne informatike u pete i šeste razrede osnovnih škola, uspostava centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, 30 posto veća plaća za školske djelatnike angažirane na projektima EU-a, donošenje Zakona o obrazovanju odraslih te racionalizacija mreže škola.

Paket mjera u pravosuđu je na javnoj raspravi, a za 2018. planira se donošenje Zakona o dopunama i izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, te zakoni o pravosudnoj akademiji, o područjima i sjedištima sudova, o sudovima, o DORH-u, o DSV-u, o parničnom postupku te digitalizacija sustava.

Ono što Hrvatsku čeka jest i jedna od važnijih reformi u resoru ministra rada Marka Pavića - mirovinska. U drugoj polovini 2018. ići će paket cjelovite reforme koja će obuhvatiti poboljšanje učinkovitosti drugog mirovinskoga stupa, tako da se razmišlja o eventualnom povećanju izdvajanja, zatim riješit će se i pitanje beneficiranog radnog staža jer su neka zanimanja gotovo nestala, a tu je i pitanje ranijeg odlaska u mirovinu i većeg penaliziranja prijevremenih mirovina. EK od nas traži da se izjednačavanje odlaska u mirovinu sa 67 godina za muškarce i žene počne primjenjivati od 2030., a ne od 2038. kako smo zamislili.

Ministar uprave Lovro Kuščević, pak, najavljuje bolju organizaciju rada u državnim i javnim službama, pa je tako za kraj godine planiran novi zakon o plaćama u javnoj upravi, dok je za državne službenike sa strane Ministarstva rada najavljen i ranije u 2018. Intencija oba zakona su nagrađivanje izvrsnih i otkazi onima koji budu ocijenjeni negativno.

U sektoru gospodarstva početkom godine očekuje se objedinjavanje inspekcijskih službi iz 10 ministarstava, dok će one u sektoru zdravstva ostati kao zasebne, a kako kaže potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, izrađuje se i akcijski plan za rasterećenje gospodarstva od prekomjernih administrativnih troškova i neporeznih davanja, te liberalizacija tržišta usluga.

Ministar financija Zdravko Marić, osim što se pohvalio suficitom državnog proračuna, najavio je i kako se od ove godine diže prag za ulazak u sustav PDV-a, kao i sustav paušalnog poreza na dohodak sa sadašnjih 230 na 300 tisuća kuna, a poručio je i da je refinanciranjem dugova prošle godine ušteđeno oko 800 milijuna kuna. Govoreći o očekivanjima u 2018. godini, Marić je najavio dizanje praga za ulazak u PDV s 230 na 300 tisuća, a isti iznos vrijedi i za paušalno oporezivanje. “Prema našim procjenama, u ovom trenutku je oko 27 tisuća obveznika na paušalnom oporezivanju. Očekujemo i pozivamo brojne druge da istraže tu mogućnost jer je to za njih administrativno i financijsko značajno rasterećenje”, istaknuo je.

OPORBA SKEPTIČNA

Osvrnuvši se na kreditni rejting zemlje, Marić je istaknuo da su prošle godine izgledi kreditnog rejtinga stabilizirani, a S&P agencija ih je poboljšala na pozitivne. “Sigurno da očekujem da će tijekom 2018. Hrvatska zabilježiti poboljšanje kreditnog rejtinga”, optimističan je ministar Marić.

Oporba pak ne vjeruje u reformski kapacitet Plenkovićeve vlade. “U prošlih godinu dana pokazali su da nisu spremni ni sposobni napraviti nikakvu reformu, jer kada bi išli u dublje reforme zdravstva, uprave, mirovinskoga sustava, izgubili bismo velik dio tradicionalnih birača. Plenković puno obećava i puno priča, a još nisu ni nakon godinu dana našli savjetnike za otkup Ine”, kritičan je SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić.

Makroekonomist Željko Lovrinčević pak kaže: “Na Vladi je politički odabir hoće li doći do promjena da bi se osnažila ekonomija, ili će se reforme odgađati do neke druge vlade. Zbog izdataka za pojedine skupine, poput branitelja, napravljen je korak prema makroekonomskoj neravnoteži, a u 2017. nije napravljena ni jedna reforma, osim porezne koja je zapravo spremna dočekala ovu vladu”, mišljednja je Lovrinčević te dodaje: “Politika sada ima mogućnost da namjeru uvođenja eura koristi kao alibi za dubinske reforme, međutim, može biti i obratno, da samo verbalizira reforme i napravi manje tehničke promjene ne bi li dokazala da se kvalificira za početak uvođenja eura.”

Na kraju, odnosno na početku ove godine na nama je nadati se da će se bar dio od obećanog ostvariti, pa da ne bude prema Večernjakovu karikaturistu Felixu kako “na političkoj pozornici počinje predstava koju svijet još nije vidio... A kako se zove? 2018.”

Piše: Damir GREGOROVIĆ
INVESTICIJE U TURISTIČKI SEKTOR
Ulaganja oko milijardu eura

Prvo izdanje izvještaja Global tourism locations of the future 2017/2018 (Globalne turističke destinacije budućnosti), vodeće britanske publikacije Financial Timesa za biznis fDi Magazine, svrstalo je Hrvatsku na visoko sedmo mjesto destinacija s najvećim potencijalom za investiranje u turizam. Pri tome je Hrvatska, među 43 svjetske turističke destinacije, dobila i posebno priznanje “Editor’s Choice Awards” kao jedna od zemalja s najvećim napretkom u području unaprjeđivanja turističke infrastrukture, smještaja, inicijativa za razvoj turizma te za investiranje u hotele i kruzing segment nautičkog turizma. Osim toga, kada su u pitanju posebni oblici turizma, Hrvatska je posebno istaknuta kao destinacija filmskog turizma.

Temeljna zadaća svim ministrima u 2018. jest da ona mora biti godina dubokih, korjenitih reformi, istaknuo je Plenković.

Makroekonomist Željko Lovrinčević upozorava da se hitno moraju početi provoditi reforme jer će doći i vrijeme silaznih trendova...

VLADA POVEĆALA MINIMALAC ZA PET POSTO
Najmanja plaća malo veća

Vlada je uredbom povećala minimalnu plaću za 5 posto, odnosno za 163 kune bruto (131 kunu neto), tako da će ona od ove godine iznositi 42,9 posto prosječne plaće, a izmjenama Zakona o minimalnoj plaći predlaže se i da se rad nedjeljom i blagdanom te prekovremeni rad isplaćuje povrh te minimalne plaće. Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada predlaže da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto pa će tako njihova davanja na minimalnu plaću biti manja za 103,85 kuna mjesečno. Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci. U brutoiznosu minimalna plaća će se tako povećati s 3276 kuna na 3439,80 kuna, što je 2752 kune neto, a troškovi poslodavca smanjit će se s 3839,47 kuna na 3735,62 kune. Izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak, rekao je ministar financija Zdravko Marić, Vlada pomaže poslodavcima u turističkom sektoru, pa će tako za stalne sezonske radnike biti neoporeziv trošak za topli obrok, smještaj i napitke.

NOVOSTI I ZA POLJOPRIVREDNIKE
Zaštita domaćih proizvođača

U sektoru mljekarstva uvodi se “mliječni paket” – pravilnici reguliraju kontrole mlijeka, kakvoću svježeg i sirovog mlijeka (čime se formira cijena), a ugovorni odnosi proizvođača i prerađivača precizno su propisali parametre o polaznom postotku mliječne masti i bjelančevina, što izravno utječe na otkupnu cijenu sirovog mlijeka. Donesen je i Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a cilj je zaštititi domaće proizvođače od negativnih pritisaka trgovaca i uvoza hrane dvojbena podijetla te potaknuti povećanje proizvodnje. Novim Zakonom želi se OPG-ovima bolje uvjete obavljanja gospodarske djelatnosti, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prenosi se na lokalne jedinice, čime se želi omogućiti stavljanje u funkciju zapuštenog privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta te okrupnjavanje.

ČUDO SE IPAK DOGODILO
Proračun države u suficitu

- Kad se sve zbroji, proračun države u 2017. bio je u suficitu. Dakle, ostvarili smo višak prihoda nad rashodima. To je prvi put od kada mjerimo i pratimo po europskoj metodologiji, a prema mojim saznanjima i prvi put od naše neovisnosti i samostalnosti. Taj podatak utječe i utjecat će na smanjivanje javnog duga u BDP-u u odnosu na prethodno projiciranih 80 posto, a prema našim zadnjim projekcijama idemo unutar 78 % BDP-a i činimo situaciju da bismo na polovini našeg mandata već ispunili i premašili cilj koji smo si zadali za cijeli mandat - rezimirao je ministar financija Zdravko Marić.