Regija
PORAŽAVAJUĆA DEPOPULACIJA ĐAKOVŠTINE

U općini Drenje s 12 sela u čak
njih sedam nije rođeno dijete!
Objavljeno 3. siječnja, 2018.

ĐAKOVO

Neće demografsku sliku mjesta uljepšati ni iseljavanje zaustaviti uređene javne površine, sređena igrališta, ili uredna groblja. Od toga se, svjesni smo u Općini, ne može živjeti, nego od radnih mjesta, zapošljavanja i dobrih plaća. Jučerašnje su to riječi semeljačkog načelnika Grge Lončarevića koje su možda najbolji rezime, rješenje za poražavajuće depopulacijske trendove u Đakovštini, što je prije slovila za kraj s približno 55.000 stanovnika, popraćenih još k tome i iseljavanjem. Iako su Semeljci najrazvijeniji među devet općina Đakovštine, u njihovih pet sela lani je rođena 41, a umrle 64 osobe. Ne pomaže ni to što ovaj dio Đakovštine prednjači infrastrukturom, uređenošću, povlačenjem EU novca, kao i činjenicom da je u tom kraju veliko poljoprivredno poduzeće što ga čini jakim poslodavcem. Zabrinjavajuća depopulacija učinila je da je u ovoj općini broj stanovnika između dva popisa, od 2001. do 2011., izgubila gotovo 500 stanovnika – s više od 4800 iz 2001., sada je pala na 4400 duša - kaže Lončarević i spominje svijetao primjer Mrzovića gdje je nekoliko jakih poljoprivrednika koji trebaju radnike, a upravo to ovo selo drži na životu.

Između dva popisa 200 ih je manje

Za plakati je podatak da je u čak deset sela općine Levanjska Varoš u 2017. rođeno samo petero, a u općini Drenje s čak 12 sela, doznajemo od tajnice u Općini Valerije Filaković, samo 13-ero djece. Njih 13 rođeno je u pet sela i to najviše, njih petero, u nevelikom Pridvorju, potom u Drenju, Mandićevcu, Potnjanima i Preslatincima. U preostalih sedam – Bračevcima, Bučju, Kućancima, Paljevinama, Slatiniku, Boroviku i Podgorju, u cijeloj 2017. plač novorođenčeta začuo se nije. U varoškom kraju bilo ga je tek u Paučju, Breznici i Slobodnoj Vlasti, dok u Varoši, Majaru, na Ovčari, u Musiću, Milincu, Ratkovom Dolu, Čenkovu... ni jedno. Slavonija, ističe demograf s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru Dražen Živić, tako samo potvrđuje epitet najvećeg depopulacijskog i iseljeničkog žarišta u RH. Ni Strizivojna se od 2017. ne može više pohvaliti dosadašnjom činjenicom da je jedna od samo pet općina istočno od Zagreba s pozitivnim prirodnim prirastom – s više rođenih nego umrlih. Jer, kaže načelnik Josip Jakobović, lani su tu rođene 23, a umrle 24 osobe.

– Jest razlika jedna osoba, no stanje u plusu je prekinuto. Stoga sam donio odluku da od 1. siječnja 2018. rodiljne naknade idu s 1000 na 2000 kuna. Znam da je to nešto zbog čega se netko neće odlučiti na (još jedno) dijete, no može olakšati roditeljima. Samo radna mjesta i dobre plaće mogu natjerati ljude da ostanu u Slavoniji, zasnivaju i povećavaju obitelji - kaže Jakobović. Iako je i u njegovoj općini veliki poslodavac pilana s 470 zaposlenih, radnih mjesta ipak nema dovoljno za sve, pa se i tu iseljava. Više je umrlih nego rođenih u 2017. i u đakovačkom prigradskom naselju Budrovci.

– Baš je župnik iznio podatak da je lani u selu rođeno 16, a umrle su 23 osobe, a godišnji prosjek mortaliteta bio je 12 do 15 osoba. Između dva popisa stanovništva selo je manje za oko 200 duša - kaže član MO-a Tomislav Vuković.

50-ero više pokopano nego krštenih

Razloga za optimizam nema ni u jednoj od dvije đakovačke župe, onoj većoj - Župi Svih svetih. Ona, kaže njen župnik Tomislav Ćorluka, u 2017. u odnosu na 2016. bilježi manji boj krštenika, prvopričesnika, krizmanika, vjenčanih.

- U 2016. imali smo 144 krštenja, dok ih je u 2017. bilo 120 s jednom odraslom osobom. Godinu ranije imali smo 141 prvopričesnika, a u 2017. u našoj ih je župi bilo 125. Krizmanika je također manje, u 2016. njih 156, a lani 130. Bilježimo i sedam vjenčanja manje. Jer u 2016. u našoj župi vjenčalo se 67, a lani 60 parova - kaže vlč. Ćorluka. Ipak, ono što je pozitivno jest to da se u ovoj župi bilježi i sedam pokopa manje nego u 2016., kada ih je bilo 179, a lani 170. Tako statistika ove župe kaže da je u njoj lani čak 50 župljana više pokopano nego što ih je kršteno. Kako doznajemo u gradskoj upravi, u Đakovu i prigradskim naseljima ukupno je bilo 336 pokopa, od čega u gradu 216.

– Kada se govori o Slavoniji kao žarištu depopulacije RH ne smijemo zanemariti posljedice rata u ljudskim gubicima i materijalnoj šteti. Činjenica je da je tranzicija hrvatskog društva i gospodarstva nakon osamostaljenja, napose nakon rata, najpogubniji utjecaj imala u Slavoniji, jer je ona bila poljoprivredno područje s prehrambenom, drvnom i drugom industrijom oslonjenom na tu istu poljoprivredu. Ta tranzicija, počevši od loše pretvorbe i privatizacije itd., išla je za potpunom deindustrijalizacijom slavonskog prostora, pa i cijele RH, ali se najviše odrazila na ovoj regiji. Kolege su na tu temu radili istraživanje koje kaže da je u tom procesu (ovdje) nestalo tisuće tvrtki. Proces deindustrijalizacije počeo je još sredinom 1980-ih, kada su počeli prvi stečajevi. “Borovo” je praktički bilo u stečaju kada je rat počeo. Tu je i nabijanje etiteke poljoprivredi kao besperspektivnoj, jer ju se tada proglasilo djelatnošću koja ovisi o poticajima, uranja demograf Živić aktualnu poražavajuću depopulaciju Đakovštine u okvir regije koja je od dojučerašnje obećane zemlje, u koju se doseljavalo i ostajalo, došla do žarišta negativnih demografskih trendova i najvećeg iseljeničkog bazena u RH kojoj je, očito, među novogodišnjim željama najpotrebnija ona - više rađanja, manje umiranja i iseljavanja.

Suzana ŽUPAN/Maja MUŠKIĆ
Satnica Đakovačka u plusu

Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Općine Satnica Đakovačka Božana Kovačić kaže kako su njihova dva sela, istoimeno općinsko središte i susjedni Gašinci, u 2017. u plusu kada je riječ o odnosu broja rođenih i umrlih. “U protekloj godini imamo 27-ero rođenih i 23-oje umrlih. Nije znatno veći broj, ali je važno da nismo u minusu. Kod nas je takva situacija u zadnjih nekoliko godina, u najgorem slučaju znali smo biti na nuli. Naša Općina daruje po 3000 kuna novorođenima, a jedne od proteklih godina imali smo čak 30 novorođenih”, kaže Kovačić.

Slavonija će se od milijunske regije do 2030. prepoloviti

Demograf Dražen Živić upozorava kako je Slavonija 1991. brojem stanovnika bila gotovo milijunska regija – s njih 977. 000. “Prema popisu iz 2001. imala je 892.000, a u popisu 2011. godine 805.000 stanovnika. Prema projekcijama do 2030. taj bi se broj mogao gotovo prepoloviti”, upozorava Živić i naglašava kako je kod ovakvih negativnih trendova uvijek u odnosu na iseljavanje važniji, teže ispravljiv prirodni odljev stanovništva. Naravno, djeca se ne rađaju zbog/iz ekonomije, nego iz ljubavi, no mi smo se demografski doveli u stanje gdje moramo paziti na sve. Djeca nisu ekonomska kategorija, no mi u demografskom kontekstu moramo razmišljati i o ekonomskom, gospodarskom i drugom ozračju. Jer bez djece nema budućih radnika, budućih štediša, potrebe za novim vrtićima, nema ulaganja, urušava se cijeli sustav, jedna nacija”, ističe Živić. Za Slavoniju kaže da je najdramatičnija regija i demografski i starenjem i iseljavanjem pa da je onda takva i u perpsektivi. Brojka o iseljenima je velika, no sigurno je da se na Slavoniju, upozorava, odnosi više od 50 posto. Prošlu godinu završili smo s čak 20.000 više umrlih nego rođenih, što je rekord, tj. s iseljenima i onima koji nisu rođeni, 2017. godinu zaključili smo s čak 100.000 osoba manje.

Slavonija

20.000 više umrlih nego rođenih

500

je osoba manje u Đakovštini između dva popisa

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NAJAVLJENO POSKUPLJENJE

Do Nove godine cijena metra drva bit će 400 kuna

2

VINKA OŽIVILA NEKADA NAJVEĆU PLANTAŽU

Obnovljeno 600 hektara borinačkog voćnjaka

3

DANIJELA FIRŠT ODLUČILA PROMIJENITIŽIVOT

U 39. godini krenula je u vlastiti posao - lončarstvo