Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet – poručio je u svojoj pastirskoj poruci i božićnoj čestitki nadbiskup metropolit đakovačko-osječki mons.dr. Đuro Hranić u Nadbiskupskom domu u Đakovu u ponedjeljak, na tradicionalnom susretu s novinarima.

- Kako to da je izabrani narod, naraštajima pripravljan na Mesijin dolazak, ostao daleko od njega u času njegova rođenja i silaska na zemlju? Tolika jednostavnost Božjeg darivanja i njegove blizine, a prognana u štalicu! Piše nam apostol Ivan: “K svojima dođe i njegovi ga ne primiše”, rekao je nadbiskup Hranić, te nastavio: “Primjećujemo kako se u ljudskim životima i društvu tako često ponavlja ono isto što se nekoć dogodilo s Herodom i njegovim podanicima: da postajemo sami sebi dostatni, usredotočeni isključivo na svoja postignuća i potrebe, te na kraju nesposobni 'vidjeti' Boga, otkriti ga i susresti”. Kad se zatvorimo Bogu, istaknuo je nadbiskup, kao da ne primjećujemo da su nam se srca istodobno prepustila drugim bogovima: individualizmu i sebičnosti, novcu i kapitalu, moći i vlasti, raznim ideologijama i materijalizmu, te sekularizmu u kojemu nema mjesta za “svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka”.

U drugom dijelu susreta, nadbiskup Hranić odgovarao je na novinarska pitanja, no prethodno je, ne čekajući upite, želio sam komentirati, kako je rekao, činjenicu što je “jedan župnik” (Andrija Vrbanić, nap.a.) kupio Mercedes star godinu dana, budući da je, kada su pristizali novinarski upiti o toj temi, bio na putu. Podsjetio je kako je završni dokument Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, proglašen 2008. godine, između ostaloga, donio i odredbu br. 708, koja kaže da “svećenici primaju za svoje uzdržavanje nagradu iz župne blagajne u skladu s važećim crkvenim propisima, na temelju rješenja Biskupijske ustanove za uzdržavanje klera”.

- Ista odredba, neposredno nakon toga, svećenicima nalaže da trebaju čuvati dostatnu jednostavnost i skromnost, prikladnu duhu obećanja što ga preuzimaju prigodom svećeničkog ređenja. Držim da je ta odredba Druge biskupijske sinode jasna svakom svećeniku i svakome od vas - rekao je nadbiskup Hranić. Pojasnio je i kako je župnikova dužnost da osim redovitog savjetovanja i suradnje s članovima Župnog ekonomskog vijeća preda godišnje izvješće župnom ekonomskom vijeću o materijalnom poslovanju župe te mu na uvid da i sve račune koji prate knjigovodstvo.

- Od mene kao biskupa nemojte očekivati da ja, koji sam po svojoj službi pozvan biti otac i svojim svećenicima, s njima, svojim sinovima, braćom i suradnicima, razgovaram, komentiram njihove pojedinačne postupke, ili da im šaljem poruke, pohvale ili prijekore preko medija. Ako je nužno ili prikladno, to mogu učiniti tek poslije osobnog razgovora s njima - rekao je nadbiskup Hranić.

Jasno je, istaknuo je nadbiskup, svećenici su odrasli ljudi, odgovorni su za svoje postupke najprije pred Bogom, a onda i pred crkvenom zajednicom, pred biskupom i pred javnošću. Novinare je uputio da o kupnji automobila razgovaraju sa župnikom koji ga je kupio. Upitan i da prokomentira Facebook statuse svećenika Vrbanića, koje nerijetko potpisuje sa “za dom spremni”, nadbiskup je rekao da se i tu očituju kako su svećenici sinovi svoga vremena.

- I ja sa svoje strane baš si ne bih dopustio da idem mahati crvenom krpom i izazivati druge. Mislim da to nije pametno niti razborito. S druge strane, vodi se velika javna rasprava o tom pozdravu, ja ne bih htio biti mjerodavan i davati sud. Treba uzimati u obzir sve glasove koje čujemo kako ne bismo jedne štitili, a po drugima gazili - rekao je nadbiskup Hranić.

Zamoljen da komentira veliko zanimanje javnosti za način kako Crkva troši novac koji dobije od države, te o kojim je iznosima riječ, nadbiskup Hranić je istaknuo kako je to zanimanje sasvim opravdano i da je obveza Nadbiskupije državi opravdavati kako troši novac koji dobiva. U Đakovačko-osječku nadbiskupiju, rekao je, dođe oko 29 milijuna kuna, od kojih jedan dio, oko četiri milijuna, ide za financiranje pojedinih župa (oko 48), koje se ne mogu same financirati. Potom jedan dio (8 do 10 milijuna) ide za Caritas i različite karitativne projekte.

- Novac koji Nadbiskupija dobije od države velika je pomoć, ali je petina ili šestina ukupnih troškova. Zna se ponekada čuti kako svećenici primaju plaću od države. To nije točno, plaću primaju iz svoje župne blagajne, na temelju rješenja kojega dobiju iz Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera. Temeljno je načelo da bi svaka župa trebala pokrivati svoje troškove. Tamo gdje to nije moguće, ovo što dobijemo od države interventni je fond iz kojega se mogu pomoći pojedine župe - poručio je nadbiskup Hranić.