Regija
SPOMEN NA JULIJA BÜRGERA

Msgr. Škvorčević: Iz pustinje srca izlazi samo grubost
Objavljeno 12. prosinca, 2017.

SLATINA

Požeški biskup, msgr. Antun Škvorčević u župnoj crkvi sv. Josipa predvodio je koncelebrirano misno slavlje kojim je obilježena 73. godišnjica pogibije voćinskog i slatinskog župnika i dekana Virovitičkog dekanata Julija Bürgera. Župnik Bürger u Slatini je službovao od 1923.do smrti, 10. prosinca 1944., kada su ga strijeljali partizani. Za crkvu sv. Josipa nabavio je oltar Presvetog Srca Isusova i oltar Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, a na njegovu inicijativu 1937. iz Rijeke u Slatinu dolaze časne sestre Presvetog Srca Isusova.

Govoreći u propovijedi o geografskoj i našoj ljudskoj, životnoj pustinji, biskup je rekao da stanje međuljudskih odnosa u kojima ponestaje pažnje i spremnosti za pomoć možemo nazvati pustinjom.

– Ona se može pretvoriti u stanje u kome smo ludo jedni protiv drugih na političkoj, na medijskoj razini, pa to dođe i u obitelj. Iz pustinje razorenog ljudskog srca izlazi samo grubost, a nema onoga što je plemenito, lijepo i dobro. Ta neka pustinja zahvatila je ljude u vrijeme 2. svjetskog rata i u toj pustinji ljudskog srca, koja nije imala osjećaje za druge, ubijen je i župnik Julije Bürger.

Podsjetio je biskup i na druga stradanja hrvatskoga naroda u 1944. godini, koju je nazvao godinom posebne tuge u Slatini. Ukupno je za 2. svjetskog rata poginulo ili nestalo 1330 osoba iz Slatine i slatinskoga kraja.

Nasuprot hrvatskoj pustinji, postoje ljudi koji se opredjeljuju za život, a među njima su i roditelji dvoje djece, Anike Mihaljević i Erika Prenkovića, koje je biskup Škvorčević krstio tijekom euharistijskog slavlja.

– Naša hrvatska pustinja očituje se i kroz to što je malo rođenih, a više je umrlih. Čini se da će se ta pustinja hrvatska širiti i dalje jer oni mlađi spremniju su otići u inozemstvo negoli ostati ovdje. Ali ipak ima onih koji znaju vrednovati ne samo ono što u ruke možemo primiti nego i neke duhovne vrijednosti zbog kojih se isplati i žrtvovati i u domovini ostati i boriti se ovdje za njezin boljitak, za njezin napredak. Kad netko takvu odluku donese, shvatio je da Hrvatska ne ovisi o nekom drugom, nego o meni, o tebi, o nama. Ne dopustimo da nam Hrvatska bude opustošena! - poručio je biskup Škvorčević.

Petar ŽARKOVIĆ
Bürgera je osudio partizanski vojni sud

Nakon slatinskoga krvavog Uskrsa, kad su partizani u samo jednom danu, 4. travnja 1944. godine, ubili 167 ljudi i opljačkali obitelji čiji su članovi bili u hrvatskim vojnim formacijama, ujesen te godine partizani su ponovno ušli u Slatinu i 120 uglednih građana, među kojima i župnika Julija Bürgera, odveli u Slatinski Drenovac, veliko gubilište hrvatske vojske i civila. Partizanski vojni sud pod predsjedanjem Ljubomira Šarića proglasio je 8. prosinca 1944. župnika Bürgera krivim zbog prisilnog pokrštavanja pravoslavaca na katoličku vjeru, zbog davanja podataka o partizanima njemačkim agentima i zbog prenošenja kipova i matičnih knjiga rođenih i krštenih iz voćinske crkve u “neprijateljsko uporište” Slatinu, što je označeno kao pljačka narodne imovine. Zbog tih djela župnik je osuđen na kaznu strijeljanjem, trajnim gubitkom građanske časti i konfiskacijom imovine. Župnik i dekan Julije Bürger strijeljan je dva dana nakon toga, 10. prosinca.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike