Prema novom modelu izračuna vrijednosti indeksa razvijenosti, koji je preliminarno pripremilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije za razdoblje od 2014. do 2016. godine, svih pet slavonskih županija nalazi se u skupini nerazvijenih područja.
Među jedinicama lokalne samouprave koje su razvijene, dakle s indeksom većim od 100, nalaze se četiri slavonska grada - Osijek, Požega, Slavonski Brod i Našice te općina Antunovac. Sve ostale općine i gradovi su u skupini nerazvijenih i imat će status potpomognutog područja.
Poticanje razvoja
U Saboru je prošloga tjedna izglasan Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju. Stupanjem na snagu tog zakona, pojašnjava Ministarstvo, Vlada će donijeti uredbu kojom će se promijeniti metodologija izračuna indeksa razvijenosti, što će značiti i drukčije izdvajanje potpomognutih područja i odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti. Tablicu je prema novom izračunu za Ministarstvo izradio Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Indeks razvijenosti pokazatelj je koji se računa radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te služi kako bi se odredio intenzitet poticanja razvoja preko državnih mjera i programa pomoći. “Dosadašnja višegodišnja iskustva ukazala su na potrebu preispitivanja sadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti, odnosno metodološkog okvira za ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u razvojne skupine, koji je mnogim područjima nanio veliku nepravdu”, navode u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a. Zbog toga je naposljetku i izradilo novi prijedlog izračuna indeksa razvijenosti.
“Velik broj općina i gradova zakinut je važećom metodologijom izračuna indeksa razvijenosti, pa tako i visinom državne pomoći, dijelom zbog toga što nisu uvršteni u potpomognuta područja, a dijelom zbog toga što neka druga područja jesu, premda tamo ne bi trebala pripadati”, obrazložila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac.
Indeks razvijenosti računat će se na osnovi prosječnog dohotka po stanovniku, prosječnog izvornog prihoda po stanovniku, prosječne stope nezaposlenosti, općeg kretanja stanovništva, udjela obrazovanog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine (VŠS i VSS) te indeksa starenja. Novim modelom izračun indeksa razvijenosti nadograđen je demografskom komponentom indeksa, uvođenjem pokazatelja indeksa starenja i izmjenom stupnja obrazovanosti. Osim toga, otklonjen je problem utjecaja statističkih obilježja odabranih pokazatelja na konačnu vrijednost indeksa razvijenosti, što je u konačnici rezultiralo pravednijim razvrstavanjem općina, gradova i županija u razvojne skupine.
Zagreb u vrhu
Općine i gradovi tako će se razvrstavati u osam skupina – četiri iznadprosječne i četiri ispodprosječne skupine, a županije u četiri skupine – dvije iznadprosječne i dvije ispodprosječne skupine, a status potpomognutih područja imat će sva područja ispod prosjeka razvijenosti RH.
Prijedlogom novog modela izračuna indeksa razvijenosti povećava se broj općina i gradova koji imaju status potpomognutog područja, i to s 264 na 304, što znači da će dodatnih 40 jedinica pripasti u skupinu potpomognutih područja. To povećanje je još i veće ako se uzme u obzir da bi na temelju novih podataka, a prema postojećem modelu indeksa razvijenosti, status potpomognutih područja ostvarile samo 244 jedinice, odnosno čak 60 jedinica manje u odnosu na novi model.
Prema novoj tablici indeksa razvijenosti za županije, najrazvijeniji je Grad Zagreb s indeksom 117,758. Slijedi Istarska županija s indeksom 108,97 i Dubrovačko-neretvanska koja ima indeks 108,58. Zagrebačka županija je na četvrtom mjestu s indeksom 105,89, slijedi Primorsko-goranska (105,278), Zadarska (104,654), Splitsko-dalmatinska (103,93), Varaždinska (101,713) i Međimurska županija (100,502).
Nerazvijenih je 12 županija. Najmanje nerazvijena u toj skupini je Krapinsko-zagorska županija (indeks 98,976). Negativan niz nastavlja se s Koprivničko-križevačkom (indeks 98,493), Šibensko-kninskom (97,041) i Osječko-baranjskom županijom koja je na 13. mjestu s indeksom razvijenosti 96,009. Slijedi Karlovačka županija (95,191), zatim Požeško-slavonska (93,947) i Brodsko-posavska županija (93,449). Na 17. mjestu je Bjelovarsko-bilogorska županija (92,576), slijedi je Ličko-senjska (92,387), pa Vukovarsko-srijemska (91,992) i Sisačko-moslavačka županija (91,701). Najnerazvijenija je Virovitičko-podravska županija s koeficijentom 90,666.
Igor MIKULIĆ
Najrazvijenija općina Kostrena
Prema šest kriterija izračuna u novoj metodologiji, najrazvijenija hrvatska jedinica lokalne samouprave je općina Kostrena koja ima indeks razvijenosti 117,842. Medulin u Istarskoj županiji je na drugom mjestu s indeksom 116,883. Treći Zagreb ima koeficijent 116,56, četvrti Dubrovnik 115,637, a na petom mjestu je Omišalj (115,363). Slijede po redu Malinska, Funtana, Poreč, Krk, Fažana itd.
Među nerazvijenima dominiraju slavonske općine i gradovi. Najnerazvijenije tri općine su ipak s područja Šibensko-kninska županije. Na dnu je općina Civljane s indeksom 37,772, dok su nešto uspješnije općine Ervenik (60,358) i Biskupija (77,621).
Najnerazvijenija slavonska općina je Gunja, koja je s indeksom 87,394 na 542. mjestu od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave. Općina Okučani (indeks 87,424) jedno je mjesto iznad Gunje. Jagodnjak je na 538. mjestu (87,937), mjesto iznad je općina Vrbje u Brodsko-posavskoj županiji itd.
Gabrijela Žalac
ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a
NAJVAŽNIJA JE PRAVEDNA PODJELA
Komentirajući preliminarne rezultate novog indeksa razvijenosti, ministrica Gabrijela Žalac kazala je kako ju takvi rezultati ne vesele, naglasivši kako je najvažnije da je podjela pravedna. “O svim županijama, općinama i gradovima, koji će sukladno novom indeksu razvijenosti biti razvrstani u potpomognuta područja, posebno ćemo voditi računa kroz nacionalne programe pomoći, ali i jačanje kapaciteta za što učinkovitije povlačenje sredstava iz EU fondova”, zaključila je Žalac.
na dnu
VIROVITIČKA ŽUPANIJA JE NAJNERAZVIJENIJA U RH