Biciklizam je i u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina snažno nabujao. Bicikl je sve raširenije sredstvo za sport i rekreaciju, također i prijevozno sredstvo, posebice u gradovima, koje sve više ljudi koristi gotovo cijele godine. Bicikl je i osnovno sredstvo sve raširenijeg europskog cikloturizma.
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, 2016. godine u Hrvatsku je uvezen točno 102.201 bicikl. A s obzirom na to da ozbiljnije proizvodnje u Hrvatskoj i nema, ovaj podatak bi se mogao uzeti i kao orijentacijska informacija o broju prodanih novih bicikala u zemlji. Ukupna vrijednost tog uvoza, u koji se svrstavaju i bicikli s pomoćnim motorom (12.260 komada), iznosila je 16,2 milijuna eura ili 122 milijuna kuna.
Biciklistički grad
Najviše bicikala u Hrvatsku je stiglo iz Italije - 17.909 komada, čija je vrijednost 1,8 milijuna eura, a zatim iz Slovenije – 13.087 komada vrijednih dva milijuna eura. Možda su ovi podatci za nekoga iznenađenje, zbog toga što je uvriježeno mišljenje da se bicikli uglavnom proizvode u Kini ili Tajvanu. To se umnogome promijenilo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koja je visokim nametima na bicikle koji dolaze izvan Unije nastojala razviti biciklističku industriju. Tako da se danas u EU-u najviše i prodaje bicikala proizvedenih u EU-u. Iz Kine je u Hrvatsku u 2016. uvezeno 3.138 bicikala. Najviše je bicikala s pomoćnim motorom u Hrvatsku stiglo iz Austrije – 10.122, u vrijednosti 1,2 milijuna eura.
Osijek je, sasvim logično, s obzirom na ravničarski reljef, jedan od najboljih biciklističkih tržišnih centara u Hrvatskoj. U Osijeku je desetak trgovina biciklima, a prodavači u tim trgovinama procjenjuju da se u Osijeku u prosjeku prodaje desetak tisuća bicikala godišnje. U prosjeku je najveća prodaja bicikala s cijenom od 1500 do 3500 kuna. U Osijeku ih, naravno, ne kupuju samo građani tog grada, nego i šire okolice. Ti podatci sasvim logično ukazuju da se uz bicikle veže i dobar posao koji su razvile pojedine trgovine i servisne radionice.
Na pitanje može li se dobro poslovati prodajom i servisom bicikala, Slaven Getoš, vlasnik Extremesporta, jedne od najstarijih osječkih trgovina bicikala, odgovara potvrdno, ističući kako njegova tvrtka posluje solidno, bez velikih uzleta ili padova.
- Naša tvrtka iduće će godine proslaviti 25 godina rada. Zapošljavamo sedam osoba ili bi puno ljepše bilo reći da od našeg posla živi sedam obitelji. Od početka iduće godine bit će nas osam - ističe Getoš.
Napominje kako je zadovoljan što se vidi ukupan porast broja ljudi na biciklima u Osijeku i Slavoniji, zbog bilo kojeg razloga, baš kao i rast biciklističke kulture. Podsjeća da je prije desetak godina bila rijetkost vidjeti dijete na biciklu s kacigom na glavi, dok je to danas normalno. Naglašava da je razvoj biciklizma trend, ali da mu je u Osijeku značajno pridonijelo i širenje mreže biciklističkih staza. Getoš navodi kako je danas potpuno normalno vidjeti ljude da bicikle voze praktički cijele godine te da se bicikli sada i prodaju tijekom cijele godine. Prije desetak i više godina, kaže, dolaskom jeseni gotovo bi prestajala prodaja bicikala, zbog čega su u Extremesportu razvili zimski dio poslovanja s najmom skijaške opreme i servisom skija, koji i danas imaju.
- Drago mi je ako smo ovom općem rastu biciklizma i povećanju biciklističke kulture pridonijeli i mi u Extremesportu. Na određeni način rasla je tako godinama i naša tvrtka. Mi ipak nismo klasični trgovci biciklima, mislim da smo dobrim dijelom savjetnici građanima, koji to i prepoznaju te smo stekli prilično veliko njihovo povjerenje, kako kod prodaje novih i rabljenih, tako i servisa bicikla - napominje Getoš.
Servisne radionice specijalizirane za bicikle postoje odavno širom Osijeka, jer jednostavno bicikle treba održavati. Relativno mlada serviserska radionica Crnoja, na Jugu II, posao razvija, ali ne samo na servisu. Riječ je o obiteljskoj tvrtki Biljane Glavaš Crnoje i Marina Crnoje, koja predstavlja svojevrsnu, kako su je nazvali, malu art craft tvornicu.
Vozilo “s potpisom”
Zanimljiva je po tome što nudi uz uobičajeno servisiranje bicikala i njihovu reparaciju te izradu bicikala po mjeri i želji vlasnika. Crnoje tu imaju veliku prednost jer nude i različita dizajnerska rješenja, s obzirom na to da je Biljana grafička dizajnerica.
- Obavljamo različite poslove servisiranja bicikala, dakle uobičajene popravke, male ili veće, promjenu guma, zamjenu pojedinih neispravnih dijelova ili potpune reparacije bicikala. Tzv. custom izrada (po mjeri i želji vlasnika) bicikala doista ovisi o tome što vlasnik želi. Pojedinci nam dolaze primjerice sa starim zapuštenim biciklom, koji za njih ima sentimentalnu vrijednost. U dogovoru s njim i s točnom specifikacijom elemenata koje naručujemo i ugrađujemo, napravit ćemo vrhunski proizvod kojim će se vlasnik ponositi - priča nam Marin u radionici čiji zid krasi upravo takav sređeni stari model Bianchija. Više vrhunskih bicikala, dodaje, izvrsno složenih po želji naručitelja završilo je u inozemstvu. Ipak, Crnoje će od početka godine krenuti i s prodajom novih bicikala. Marin pojašnjava da je za to nekoliko razloga.
- Ljudi često žele kupiti bicikl koji će vidjeti i iskušati. Sljedeći razlog je ekonomska isplativost neke reparacije bicikla, koji vlasnik dogura i želi da ga uredimo za vožnju. Međutim, nerijetko su to bicikli koji su i novi bili loši, tako da mu za malo viši iznos možemo ponuditi vrlo dobar novi bicikl - pojašnjava Marin Crnoja.
Igor MIKULIĆ
Velike razlike u cijeni
Zanimljivi su podatci o cijeni uvezenih klasičnih bicikala te su u pojedinim slučajevima razlike goleme. Primjerice, iz Bangladeša je lani u Hrvatsku uvezeno 9712 bicikala u vrijednosti 339 tisuća eura, dok je istodobno iz Njemačke u Hrvatsku stiglo nešto manje bicikala – 9521 komad, ali gotovo deset puta veće vrijednosti – 3,1 milijun eura.
Slaven Getoš
vlasnik trgovine i servisa bicikala
U SLAVONIJI MOŽEMO IGRATI MNOGO VAŽNIJU ULOGU NAOVOM TRŽIŠTU
Sve do ulaska Hrvatske u EU, kada su bicikli najvećim dijelom u Hrvatsku stizali s Dalekog istoka, male prodavaonice bicikala širom Slavonije nisu se uspijevale razvijati. Razlog tomu su, kako smo doznali, prilično visoke marže koje su nametali uvoznici, uglavnom veće veletrgovine iz Zagreba. Međutim, od polovine 2013. to se promijenilo, s obzirom na to da se najviše bicikala koji dolaze u Hrvatsku proizvodi u zemljama EU-a te je i Extremesport Slavena Getoša posao proširio na veleprodaju bicikala. Getoš je svoju zamisao da Slavonci počnu igrati mnogo važniju ulogu u hrvatskom biciklističkom tržištu odnedavno počeo provoditi u djelo. “Ponudili smo mnogim manjim trgovinama i servisima bicikala širom Slavonije i Baranje partnersku suradnju, pa i zajednički nastup na tržištu. Uvjeti te suradnje su neusporedivo bolji od onih koje su proteklih godina pokušavali graditi veliki uvoznici. Želimo pokazati da mi u Slavoniji možemo raditi mnogo bolje, izgraditi partnerske odnose i zajedno biti mnogo snažniji igrači na tržištu, a ne pojedinačno ostati slabašne filijale zagrebačkih tvrtki”, naglašava Getoš.
Centar Škos vodi treća generacije obitelji Škurla
Bike i Moto Centar Škos trgovina je i servisna radionica s vjerojatno najdužom tradicijom u Osijeku, pa i šire. Osnovana je još 1950. godine kao obrtnička radionica za servis bicikala, a danas je vodi i u njoj radi treća generacija obitelji Škurla - braća Danijel i Robert. Škosu je danas osnovni posao prodaja bicikala i motocikala (skutera) te njihov servis. “Od biciklizma se svakako može živjeti. U tvrtki radimo naš četvorica. Najveći dio posla nam je servis bicikala i skutera. Veći dio godine, dakle izuzevši zimsko razdoblje, na servisiranju smo angažirani svakoga dana po 12 sati. U zimskom razdoblju, kada je manje gužve, radimo restauracije bicikala i motocikala ili mopeda. To je posao koji zahtijeva mnogo vremena i strpljenja. Sve radimo, od pjeskarenja rame, lakiranja, lijepljenja naljepnica prema uzoru na original, ugradnje sve opreme...” priča nam Robert.
Ističe da je Osijek doista biciklistički grad, napominjući kako je u bivšoj Jugoslaviji predstavljao najveći grad-tržište prodaje bicikala. Koliko se građani danas voze biciklima, ističe, može se vidjeti vrlo lako na prometnim gužvama. “Kada je lijepo vrijeme u proljeće, ljeto i jesen, na cestama zapravo nema prometne gužve. Čim padne kiša, velik broj građana sjeda u automobile i to se odmah primijeti na cestama i parkiralištima. Velik doprinos tom porastu biciklizma daje i infrastruktura s mnogo biciklističkih staza, koje su bicikliste sklonile s ceste, što je odlično”, naglašava Škurla dodajući da je pozitivan i općeniti rast biciklističke kulture i sigurnosti biciklista.