Iako je i 105 okrugao broj, 100 je, ipak, mnogo posebniji po tom pitanju, posebice radi li se o rođendanu institucije kakva je primjerice kino Urania. No, više nego opravdan bio je razlog zašto za stoti rođendan zgrada kina Urania nije dobila izložbu kakva je, na inicijativu direktorice Marijane Bošnjak, a zahvaljujući višem kustosu Grguru Marku Ivankoviću, u subotu u podne otvorena u zgradi Magistrata Muzeja Slavonije i moći će se pogledati sve do 1. ožujka sljedeće godine. Stoti je rođendan kino "proslavilo" tako što je privremeno bilo zatvoreno, pa je taj jubilej "promašen", ali se "diglo iz pepela", istaknuo je na otvorenju ravnatelj Denis Detling. Za svoj je 105. rođendan kino Urania zaslužilo dostojanstven program koji pokazuje sve aspekte njegova života - graditeljski fenomen, slobodnozidarsku povijest i njegov filmski život. Ne čudi što s ponosom ističu svih 105 godina kontinuiteta kulturnoga djelovanja u gradu. MSO se rado uključio u projekt, s obzirom na to da u njegovu fundusu plakata nalazi i velik broj onih iz kina Urania, kao i slobodnozidarskih predmeta, a upravo su masoni 1912. zgradu sagradili i imali u njemu svoj hram.

- Imali smo sreću da se sva ta građa sačuvala u našem muzeju koji je prebogat predmetima, od igle do lokomotive, od prapovijesti do današnjega dana. Mi smo tu dvojnu funkciju kina - javnu za projekciju filmova i tajnu za održavanje slobodnozidarskih rituala - i na izložbi pokazali u dvoranama - pojašnjava autor Ivanković.

Na izložbi se može vidjeti značaj ove zgrade u svim njezinim dimenzijama i utjecajima - onaj vezan uz razvitak i poticanje audiovizualne kulture, kao i arhitektonski, te u konačnici i njezin značaj za razvitak društvene zajednice u cjelini. Tako je u uvodnoj prostoriji kratko predstavljen projektant monumentalne secesijske zgrade kina Urania i visokoprizemne Lože, osječki arhitekt i slobodni zidar Viktor Axmann, kamen temeljac i njegova diploma, u drugoj javnosti nude pregled dvojne namjene slobodnozidarskoga namještaja i ritualnih predmeta s plakatima koji u kontinuitetu teku od 1912. do 1933., dok su u trećoj prostoriji suvremeni kinoplakati i projekcija filmova koji su se u kinu mogli vidjeti 1912.

Arhivska i povijesna građa vezana uz filmski, graditeljski i slobodnozidarski život kina Urania, a koja je u proteklim godinama deponirana u Državnom arhivu i Muzeju Slavonije, na ovoj je izložbi prikazana javnosti. U rekonstruiranoj loži prikazan je najstariji filmski zapisi hrvatske kinematografije, uključujući i zapis o Uraniji kao ondašnjem remek-djelu arhitekture i filmske umjetnosti, a koji je drugi najstariji sačuvani filmski zapis u Hrvatskoj. Sve navedeno više su nego dovoljni razlozi za posjet izložbi, a vjerojatno i razlog vrlo dobrom odazivu na subotnje otvorenje, snijegu unatoč. Usto, mnogima koji su nazočili otvorenju, kino je Urania sigurno u nekom razdoblju života značilo mnogo više od arhitektonskog remek-djela u gradu.

Među Osječanima te subote u Muzeju Slavonije, direktorica Marijana Bošnjak prepoznala je mnoga lica koji su svoju vjernost Uraniji iskazali kada je to bilo važno, kada se prije pet godina kino gotovo ugasilo, promijenilo namjenu. Opstalo je kino ne samo pojedincima unatoč, nego i brojnim, ne samo kulturnim, nego i obrazovnim i inim gradskim ustanovama. Danas to nije samo dvorana za filmske projekcije, nego i kazališne predstave i razne druge aktivnosti.

- Nikada nismo pristali nikomu podilaziti, a bilo je svega - dodala je direktorica, ponosna ne samo na ukupno više od 10 milijuna gledatelja koliko ih je tijekom 105 godina zabilježeno, nego i neke druge ovodobne rekorde koje Slavonci ruše u odnosu na jugoistočnu Europu. Sve to unatoč činjenici da su Kinematografi Osijek bez ikakve lokalne programske potpore, ali s kontinuiranim EU potporama - naglasila je Marijana Bošnjak.