Objavljeno 11. prosinca, 2017.
Sloboda je imperativ našeg doba, a pod slobodom najčešće podrazumijevamo slobodno društvo u kojem živimo. Biti slobodan čovjek naša je prirodna potreba, znači naš osobni rast i osigurava nam osjećaj mira i radosti. Upravo to nam danas najviše i nedostaje. Uče nas da sebe stavljamo na prvo mjesto, pričaju da trebamo uživati, biti sretni ljudi, a istovremeno bivamo opterećeni konzumerizmom i natjecateljskom kulturom. Možemo li u tim okolnostima zaista osjećati mir i radost?
Odgovor znamo. Ne možemo. Stoga se ne trebamo čuditi da na umjetan način pokušavamo dosegnuti životnu radost. Unatoč teškoj ekonomskoj situaciji većine nas, kupujemo stvari koje već sutra nisu radost nego financijsko opterećenje. I samo kratak upit - trebam li ja to zaista - može ublažiti nalete konzumerizma.
Tražimo sreću živeći tuđe živote, a ne svoj, kroz različite TV sapunice, reality show, divimo se zvijezdama i zvjezdicama, nameće se kriterij izvrsnosti koji je većini nedostižan. Upornost i strpljivost sve su manje na cijeni kao vrijednosti. Želimo brza, instantna rješenja, a kako ih najčešće ne uspijemo ostvariti, osjećamo nezadovoljstvo, strah i patnju. A kada govorimo o strahu tada govorimo o osjećaju, zaboravljamo da strah djeluje kao refleksni čin s neposrednim fiziološkim učinkom na naš organizam.
Svijet iluzije
Strah, patnju i besmisao ne podnosimo, želimo da nestanu pod svaku cijenu. Spremni smo tada posegnuti za onim sredstvima koja će nas nakratko uvesti u svijet ugode i iluzije. Makar nakratko, a s dodatnim posljedičnim pogoršanjem prethodnog nepoželjnog stanja. Današnja mlada generacija sve je izloženija izazovima instant-ugode. Uz dosadašnju široku ponudu zabranjenih psihoaktivnih tvari na tzv. ilegalnom tržištu, nude se nove psihoaktivne tvari, tzv. osvježivači prostora, legalno dostupni. Zbog željene, kratkotrajne euforije, spremni su riskirati i zdravu pamet i zdravlje. Naime, riječ je o tvarima često nepoznata sastava, a time i nepoznata dugoročnog učinka na mozak i organizam u cjelini. Iz dosadašnjih iskustava razvidno je jako štetno djelovanje na mozak. Učestale su psihotične reakcije, halucinacije, dezorijentiranost, agresivno ponašanje i reakcije, u čijem tretmanu uobičajena psihofarmakoterapija nije dovoljno učinkovita. Uočeni su štetni učinci na mnoge tjelesne organe, posebice postoji opasnost u remećenju srčane funkcije i funkcije disanja – usporavajući ili ubrzavajući ih. Jednom riječju, izazivaju dramatičnu kliničku sliku s krajnje neizvjesnim rezultatom za život i zdravlje, čineći problem u dijagnostici i liječenju akutnih i hitnih stanja, jer je klinička slika raznolika, a zdravstveni djelatnici nemaju informacija u uzrocima tih stanja.
Ilustracije radi, samo u 2014. godini na području EU-a registrirano je ukupno 90 novih psihoaktivnih tvari, a u RH registrirano ih je 31.
Za ljepši izgled, za pločice na trbuhu, rekreativci u fitness centrima nerijetko su spremni konzumirati različite steroide, anabolike… Nažalost, s dopingom se susrećemo i kod nekih vrhunskih profesionalnih sportaša, a sve radi pobjede, stvarajući na umjetan i visoko rizičan način prednost pred drugima. Različita sredstva za doping izazivaju promjene ponašanja, sklonost agresivnom ponašanju, povišenje arterijskog tlaka, rizik od šećerne bolesti, zatajenja srca, oštećenja jetre, promjene u hormonalnom statusu…
Konzumerizam
Ovaj put spomenuli smo samo nekoliko psihoaktivnih tvari, što ilegalnih, a nažalost, i legalnih. Sve ih je više - u duhu današnjeg konzumerizma. Podsjetimo, ovisnost je kronična recidivirajuća bolest s dugotrajnim liječenjem i krajnje neizvjesnim rezultatom. Brojne su tvari i sredstva koje mogu izazvati ovisnost - alkohol, kocka… Novo nam doba donosi i ovisnost o novim tehnologijama, shoppingu, seksu, reality showu... gotovo ih je nemoguće nabrojiti. Možda je jedan od načina da živimo slobodno i sretno prihvaćanje da tijekom života imamo sretne i manje sretne trenutke. Uspone i padove. Ne reagirajmo nasilno na našu bol, nego se zaustavimo i pitajmo što možemo učiniti, što nam to govori i u kojem smjeru trebamo krenuti. Vrijeme je božićnih blagdana, vrijeme darivanja i davanja. Neka davanje bude i pomaganje baki s košarom iz trgovine, ustajanje starijoj osobi u tramvaju, pozdrav susjeda s osmijehom, posjet rođaka, bolesnog prijatelja, volontiranje, pomoć onima u potrebi. Može nas ugodno nakon toga iznenaditi osjećaj ispunjenosti, radosti, zadovoljstva, ugode, sreće, slobode..., koji je prirodan, izvoran i trajan. Darujte to sebi i drugima!
(Mr. Marija Kribl, dr. med.)
Kanabis
Posljednjih godina mnogo se raspravlja o dobrobiti kanabisa. Više nego ikada prije o kanabisu se govori kao o čudotvornom lijeku. Prije nekoliko mjeseci i u našem je zdravstvenom sustavu odobrena uporaba kanabisa u medicinske svrhe za nekoliko bolesti i simptoma. Ta se okolnost često koristi kao opravdanje za osobnu konzumaciju s ilegalnog tržišta. Istraživanja pokazuju da je koncentracija aktivnog THC sastojka u kanabisu s ilegalnog tržišta 12 do 16 %. Za ilustraciju, podsjećamo da je koncentracija iste tvari 70-ih godina prošlog stoljeća iznosila 4 do 6 %. Nedvojbeno, povećana koncentracija THC-a odgovorna je za sve naglašenije štetne učinke na zdravlje konzumenata. Danas sa sigurnošću možemo reći da kanabis izaziva psihičku i fizičku ovisnost. Sve je češća pojava već spomenutih psihotičnih simptoma, kardioloških i respiratornih smetnji, a dovodi se u vezu i s bračnom neplodnošću.