Hrvatska biskupska konferencija pozvala je u četvrtak da se o ratifikaciji Istanbulske konvencije otvori javna rasprava i u otvorenome razgovoru razmotre sve nedoumice koje ona ostavlja kako bi se izbjegle dugoročne štetne posljedice. Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, istaknuo je kako hrvatski biskupi žele pridonijeti zauzimanju ispravnoga stajališta i donošenju plodonosnih odluka o vrlo osjetljivim pitanjima koja dugoročno utječu na važna područja obiteljskoga, odgojnoga, obrazovnoga i općedruštvenoga života u Hrvatskoj.

“To su pitanja koja duboko zadiru u osobne stavove, svjetonazorske i vrijednosne postavke hrvatskoga društva u cjelini, te kao vjernici i hrvatski državljani prema njima nismo i ne smijemo biti ravnodušni”, rekao je Puljić na predstavljanju poruke naslovljene “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”.

Đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić napomenuo je kako biskupi u poruci ističu da se iz školskoga obrazovnog sustava ne smije izostaviti odgajanje za vrjednote. “Od iznimne važnosti su polazišta koja omogućuju djeci i mladima da sazrijevaju na čvrstim temeljima”, rekao je, dodavši kako je od iznimne važnosti za hrvatsko školstvo i opće dobro društva da školsko obrazovanje posveti osobitu pozornost predmetima iz društveno-humanističkoga područja. Ta područja, istaknuo je, na izravan način pružaju vrijednosni okvir za odgoj u poštivanju drugoga, nesebičnosti i u istinskoj čovječnosti, u onome što se s pravom može zvati solidarnim humanizmom. “Želimo naglasiti da je za razvoj stvaralačkoga i kritičkoga razmišljanja od iznimne važnosti upoznati djecu i mlade s ostvarenjima ljudskoga uma i duha, posebice na području filozofije i umjetnosti”, istaknuo je, dodavši kako biskupi smatraju da prenaglašeno isticanje “informatike i tehnologije kao jezgre kurikuluma” neće mnogo pomoći u razvoju komunikacijskih vještina, niti u poticanju neovisnoga stvaralačkog razmišljanja.

Profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Vladimir Dugalić istaknuo je kako biskupi u svojoj poruci smatraju bračno zajedništvo muškarca i žene prirodnim okruženjem za nastanak i rast ljudskoga života pa je onda, kako je rekao, za svaku državu od iznimne važnosti donošenje propisa kojima je svrha zaštititi i promicati tu temeljnu stanicu ljudskoga društva. Biskupi pozdravljaju sve namjere, prijedloge i dokumente koji očituju obvezu države da štiti od nasilja i da zaštiti žrtve, napomenuo je, dodavši kako u Istanbulskoj konvenciji ima mnogo dobrih i opravdanih prijedloga, ali i mnogo nejasnoća. “Dužnost nam je upozoriti na to da, zbog težine i višeslojnosti problema – jer su žrtve obiteljskoga nasilja najčešće žene i djeca – pitanje zaštite posebno ranjivih skupina ne smije biti podložno nikakvim ideologijama”, rekao je Dugalić, dodavši kako hrvatski biskupi izražavaju zabrinutost što se u tako važnome međunarodnome dokumentu pojavljuju neprihvatljive definicije prema kojima bi trebalo poimati obitelj, rod i rodno nasilje. Naglasio je kako određenjem roda Istanbulska konvencija čini određeni odmak od tradicionalnoga poimanja rodnih uloga koje se u određenoj kulturi oblikuju na temelju spola. Biskupi ocjenjuju kako se Istanbulskom konvencijom potiho na mala vrata uvodi rodna ideologija u naše društvo, napomenuo je Dugalić, dodavši kako konvencija na prikriven način uvodi novo poimanje ljudske spolnosti koje zadire u sam ustroj osobe, te da ta konvencija dovodi u pitanje pravo na vjersku slobodu. H