Neven Mimica, povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj, u petak, 8. prosinca, u Osijeku će održati “Dijalog s građanima” o ključnim temama koje se tiču svih nas, kao što su životni standard, gospodarski rast i zapošljavanje, posebice mladih... S povjerenikom Mimicom razgovarali smo o tom događaju i njegovim temama.

Premda je Hrvatska članica EU-a od 2013. godine, još uvijek je u široj javnosti dojam kako Europa zapravo “ne stanuje ovdje”. Što učiniti da se to promijeni, s pozicije hrvatskog javnog mnijenja, ali i s pozicije administracije Europske komisije, pa i Vas kao povjerenika iz Hrvatske?

- To možda može biti opći dojam, no prema posljednjem istraživanju Eurobarometra Europske komisije iz svibnja ove godine, 61 posto hrvatskih građana osjeća se i građanima EUe. Takvo raspoloženje potvrđuje i ispitivanje Europskog parlamenta iz listopada prema kojem većina hrvatskih građana, njih 57 posto, ima pozitivno mišljenje o članstvu u EU. Dapače, 64 posto građana smatra da je članstvo Hrvatskoj koristilo. Svjestan sam ipak da ti statistički podaci ne odražavaju raspoloženje svih dijelova društva i svih dijelova Hrvatske. Jedan od mogućih razloga za to je dugotrajna gospodarska kriza, koja je neizbježno utjecala na svakodnevni život i percepciju građana. Također, neke se koristi članstva u Uniji – kao što su dostupnost važnih fondova, poticaji za ulaganja privatnog sektora, posebice malih poduzetnika, ili razmjena studenata - ne osjećaju još dovoljno dobro i dovoljno jednako u svim dijelovima Hrvatske.

- Približiti europski projekt građanima i pokazati im na vrlo konkretnim primjerima kako aktivnosti Unije pozitivno utječu na njihovu svakodnevnicu zadaća je svih nas koji se bavimo razvojem i provedbom europskih politika, počevši od Europske komisije. To činimo u suradnji s državama članicama i nizom partnera na svim razinama: od vlada, parlamenata - uključujući Hrvatski sabor, regionalnih i lokalnih vlasti, socijalnih partnera, civilnog društva i akademske zajednice. Smatram da je “Dijalog s građanima” koji ću imati u Osijeku, o ključnim temama koje se tiču svih nas, kao što su životni standard, gospodarski rast i zapošljavanje, posebice mladih, odličan primjer kako ljudima približiti Europu.

S kojom porukom dolazite u Osijek?

- Svjestan sam situacije u Slavoniji. U izravnom razgovoru s našim sugrađanima Slavoncima želim čuti kako oni vide budućnost Europe, kako vide svoju budućnost u Hrvatskoj i u Europi te podsjetiti kako Europska komisija stavlja građane u centar svega što radimo. Europski čelnici su se nedavno u Göteborgu obvezali da će unaprijediti socijalnu dimenziju Europske unije na korist svih njezinih građana i time dodatno pokazati da Uniju ne čine samo jedinstveno tržište ili bankarska unija nego i skup najviših vrijednosti, prava i socijalnih standarda. Moja glavna poruka u Osijeku je poruka o budućnosti Europe u obliku snažnije i demokratskije Unije, koja je socijalno pravednija i sigurnija za građane te koja im jamči jednakost i ravnopravnost neovisno o tome u kojoj se državi članici nalazili. Istovremeno, želio bih dati podršku gospodarskim i socijalnim reformama u Hrvatskoj koje su nužne da bi se bogati ljudski potencijal, posebice mladih, uspio zadržati u Hrvatskoj. Građanima treba osigurati da i u Hrvatskoj mogu imati jednake prilike i perspektivu kao i u inozemstvu te da mogu dobro živjeti od svog rada, znanja i poduzetništva.

Kakva su iskustva s “Dijaloga” iz drugih država?

- Ovo je 428. “Dijalog s građanima” organiziran u ovom mandatu Komisije. Za nas je iznimno važno biti u izravnom dodiru s građanima svih država članica, kako bi bolje razumjeli njihove potrebe i stavove. To nam znatno pomaže u oblikovanju naših aktivnosti, ali i u objašnjavanju djelovanja i ostvarenih rezultata Unije. Iskustva s drugih “Dijaloga” su većinom vrlo pozitivna, uključujući i one koje smo već održali u Hrvatskoj. Velika većina sudionika slaže se da je ovakav oblik izravnog razgovora koristan i potreban. Zato ponovno koristim ovu priliku pozvati naše sugrađane da dođu i aktivno sudjeluju u “Dijalogu s građanima” koji ću imati u petak u Osijeku.

Svojevrsni ste ambasador EU-a za europske susjede, posebno Afriku. Ondje je i dalje osnovna borba protiv gladi i neimaštine. Kako osmisliti mjere koje će zaustaviti iseljavanje, odnosno migraciju, prije svega prema Europi?

- Glavni uzrok pojačanih migracija iz Afrike u Europu i dalje je gospodarski. Istina je da sukobi i nestabilnost te klimatske promjene također imaju znatan utjecaj, ali siromaštvo je i dalje najveći uzrok. Stoga je nužno stvoriti mogućnosti za održivi razvoj i zapošljavanje te ojačati perspektivu za dostojan i kvalitetan život, posebice mladih ljudi u Africi, ali i na Bliskom istoku i u Aziji. To je jedino dugoročno rješenje - i to je jedan od glavnih ciljeva naše razvojne politike. Unija je u tu svrhu nedavno uspostavila Europski plan vanjskih ulaganja, čiji je cilj privući dodatna privatna ulaganja u održivi razvoj i stvaranje novih radnih mjesta. Time želimo, između ostalog, poduprijeti ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu, uključujući digitalnu, energiju iz obnovljivih izvora, jačanje mikro, malog i srednjeg poduzetništva. Posebna će se pozornost usmjeriti jačanju poduzetništva žena i mladih.