Kultura
PROMOCIJA KNJIGE BARBARE VUJANOVIĆ "MEŠTROVIĆEV ZNAK U ZAGREBU" U MLU

O deset javnih spomenika i javnih skulptura Ivana Meštrovića
Objavljeno 6. prosinca, 2017.

Predstavljanje knjige “Meštrovićev znak u Zagrebu” autorice Barbare Vujanović održat će se u četvrtak, 7. prosinca, u 18 sati u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Knjigu će predstaviti povjesničari umjetnosti Igor Loinjak, asistent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku; mr. sc. Daniel Zec, viši kustos MLU; te autorica, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu.

U knjizi je predstavljeno deset javnih spomenika i javnih skulptura Ivana Meštrovića (Seljaci, Zdenac života, Udovica, Josip Juraj Strossmayer, Žena (s prekriženim rukama), Majka doji dijete, Andrija Medulić, Povijest Hrvata, Ruđer Bošković, Nikola Tesla), dvije građevine koje je projektirao (crkva Krista Kralja, Dom hrvatskih likovnih umjetnika), tri muzeja u kojima čuvaju njegova djela (Atelijer Meštrović, Gliptoteka HAZU, Moderna galerija) i tri crkve (katedrala, crkve sv. Marka i Krista Kralja). Također, predstavljaju se i Meštrovićevi iščezli prostori – Galerija Meštrović u Ilici 12 i atelijer na Josipovcu 5 (danas Ulica Ivana Gorana Kovačića).

“Život i djelo Ivana Meštrovića (Vrpolje, Slavonija, Hrvatska, 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 1962.) u svim su periodima njegove plodne i turbulentne karijere bili povezani sa Zagrebom – bilo posjetima, boravcima, izložbenim aktivnostima, kontaktima s pojedincima i institucijama. Unutar njegove biografije posebno mjesto zauzima 'zagrebačko razdoblje', koje otpočinje 1922. godine, kada postaje profesor na Kraljevskoj akademiji za umjetnost i umjetni obrt, a završava 1942., njegovim odlaskom iz Zagreba. U Zagrebu je postavljen najveći broj Meštrovićevih javnih skulptura i spomenika, njih deset. Također, zastupljen je i s dva arhitektonska projekta, te predstavljen u muzeju naglašenoga memorijalnog karaktera. Jedinstven je ovo primjer, u Hrvatskoj i u svijetu, da je jedan umjetnik u tolikoj mjeri prisutan u javnom prostoru. Meštrovićeve skulpture nalaze se također i na gradskom groblju Mirogoj, te u fundusima više muzeja i crkvi, kao i u interijerima i eksterijerima različitih institucija. Što željom umjetnika i njegovih suvremenika, što kasnijim odlukama vlasti i različitih institucija te skupina, skulpturama su označene neke od najvažnijih topografskih točaka u Zagrebu: građevine znanstvene, visoko obrazovne, trgovačke, medicinske, vjerske, muzejsko izložbene, kazališne i bankarske namjene. I na taj način potvrđena je veza Meštrovića i njegove umjetnosti s gradom. Ispremreženost Meštrovićeve materijalne i nematerijalne ostavštine sa Zagrebom, ponudilo je čitanje njegove baštine kao znaka”. (Iz uvodnoga teksta Barbare Vujanović, Čitanje baštine kao znaka) N.Vek.

Možda ste propustili...

IZLOŽBA LUTAKA I LUTKOSLIKA “99” MARGARETE PERŠIĆ

Hoće li dati izloške “na bubanj” i pretvoriti ih u prave zlatnike?

BOŽIĆNI KONCERT ZBORA HRT-A U PALAČI HAZU

Renesansna polifonija Monteverdija i Gabrielija

ZAGREBAČKI SOLISTI S DVOJCEM 2CELLOS

Bukurešt za kraj velike europske turneje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana