Novosti
PORUKA IZ ŽUPANJSKE POSAVINE

Razdor među Hrvate i muslimane u Gunji neće unijeti nikakve presude
Objavljeno 5. prosinca, 2017.
Idriz ef. Bešić: Da se koristio gunjanski model suživota, do ovoga ne bi ni došlo

Vezani članci

PREDSJEDNICA RH GRABAR-KITAROVIĆ:

Haški sud nije osigurao pravdu

Previše se emocija i negativne energije posljednjih dana diglo, ali sjeme razdora između Hrvata i nas Bošnjaka muslimana, ma koliko ga bacali, u Gunji sigurno neće niknuti. Hrvatska je naša domovina, pružila nam je krov nad glavom kada smo bježeći pred srbočetničkom agresijom protjerani iz svojih domova u BiH.

Govore tako Gunjanci s kojima smo proteklog vikenda razgovarali o presudi Haškog suda šestorici Hrvata u BiH i dodaju: “Hrvatska nam je pomogla i spasila brojne izbjeglice, a to agresori i zločinci ne čine. I to svakome treba biti jasno. Da smo osjetili i najmanje neprijateljstvo i nesnošljivost, zar bismo ostali u Gunji živjeti i postali punopravni državljani Republike Hrvatske?”

Sačuvan identitet

- Da se razumijemo, zločina je tijekom ratnih sukoba bilo sa svake strane, ali treba razlučiti kolektivnu od osobne odgovornosti pojedinaca i kazniti neposredne počinitelje - poručuju. Ponosno ističu da je Gunja primjer skladnog suživota i multietničke sredine u Republici Hrvatskoj. Ondje živi oko 65 posto Hrvata i oko 32 posto Bošnjaka muslimana, što je najveći postotak u Hrvatskoj, tri do četiri posto su Srbi te pripadnici ostalih nacionalnih manjina. Na početku ratnih sukoba Gunja je bila suočena s golemim pritiskom izbjeglica. Mirsad Pezerović kaže da je kroz to selo na samoj granici s BiH prošlo oko 10 tisuća osoba. Prihvatni centar bio je u osnovnoj školi, svi su primljeni, zbrinuti i pružena im je pomoć. Neki su se zadržali nekoliko dana i odlazili dalje u svijet, a neki su odlučili ostati i ondje početi novi život. Mještani islamske vjeroispovijesti u Gunji uspjeli su sačuvati svoj vjerski i nacionalni identitet. Imaju najstariju džamiju s munarom u Hrvatskoj, sagrađenu 1969. godine. Medžlis Islamske zajednice Gunja, na čelu s glavnim imamom Idrizom efendijom Bešić, prvi je uveo islamski vjeronauk u školu u Hrvatskoj. Gunja ima i autentično muslimansko mezarje iz 1962. godine, ondje su ukapane izbjeglice iz BiH, čak i umrli muslimani iz inozemstva. Za komentar haške presude zamolili smo i efendiju Idriza Bešića.

- Ovo je vrijeme kada su kriteriji poremećeni, moj heroj je nečiji ratni zločinac i obrnuto jer ovo je vrijeme kada se herojstvo mjeri mečevima. Što se tiče same presude, to vam je slično kao i u sportu, kad Bosna pobijedi ili izgubi, suci su krivi za rezultat. Svašta se događalo tijekom ratnih sukoba, a mi smo, hvala Bogu, spašeni od toga. Imali smo prave ljude na pravim mjestima i Gunja je od svega toga zaobiđena i vjerujte mi da se koristio gunjanski model suživota, do toga svega ne bi ni došlo - zaključuje.

Uvažavanje i tolerancija

Gunjanke Nevenku i Muniru veže dugogodišnje prijateljstvo. Munira je, vraćajući se iz Brčkog pješice mostom preko Save, zastala kraj ograde Nevenkina dvorišta. Prekinuli smo ih u ugodnom ćaskanju.

- Razumijevanje, međusobno uvažavanje i tolerancija između naroda, vjerskih zajednica, hodže i svećenika, školske djece i mladih kod nas je na vrlo visokoj razini, dosta je mješovitih i brakova i stvarno ovdje nikada nije bilo nikakvih problema. Ja ovo ne bih nazvala suživotom, ovo je istinski život, zajedno se radujemo i Božiću i Bajramu, tu smo jedni za druge. Nevenka mi je najbolja prijateljica, djeca su nam odrasla zajedno, družimo se otkad su bili bebe, a sada imaju po 38 godina - kaže Munira Tabak. Obje su složne u jednome – nikakve presude ni optužbe s bilo koje strane neće moći narušiti skladan život u Gunji.

– Ne zanima nas politika ni ikakve tenzije, zanima nas budućnost i ne želimo se vraćati u prošlost, želimo ići naprijed. Ne želimo se dijeliti po bilo kojoj osnovi, ovo je naš dom, naša država i svima možemo poručiti da se ugledaju na Gunju kao ogledni primjer zajedništva - poručile su.

Na isti način promišlja i njihov susjed.

- Puno toga smo prošli skupa, i rat i poplave, izdržali smo, opstali i zajedno idemo dalje. Hrvatska je u vrijeme rata pomogla Bosni, pružala utočište brojnim izbjeglicama i nikada se nije pitalo tko je kakve nacionalnosti i vjere. Bili smo ljudi i svatko je dobrodošao. To je prava istina, i to govorim iz svog osobnog iskustva, kao običan čovjek koji je sve to osjetio na vlastitoj koži - ustvrdio je naš sugovornik. I on je, poput mnogih Bošnjaka muslimana s kojima smo razgovarali, želio ostati anoniman. Dodao je da su “vremena malo čudna, nikada se ne zna kako će tko reagirati i uvijek se nađe netko kome si trn u oku”.

Mirsad Pezerović napominje da se ovih dana dižu tenzije oko sudstva i presude, zbog iznošenja komentara prijeti se i državnim dužnosnicima, pa se običan narod suzdržava od bilo kakvih izjava. Smatra da je sud donio presudu koju se mora prihvatiti i podsjeća da u Posavini u vrijeme rata nikada nije bilo sukoba između Hrvata i muslimana. Kaže da nema bošnjačke kuće u Gunji i u Rajevu Selu koja nije bila u hrvatskoj vojsci, nitko od njih nije otišao na drugu stranu.

- Prihvatili smo Hrvatsku kao našu domovinu, većina nas ovdje je i rođena, i stali u njezinu obranu. Političari neka rade svoj posao, za to su plaćeni, a ljude neka puste da žive u miru - zaključio je.

Njegov sumještanin kojeg smo zatekli u blizini džamije kazao nam je da Gunjance danas muče egzistencijalni problemi, a ne ono što se događalo krajem prošlog stoljeća.

- U Gunji je prije poplave svaka peta kuća bila prazna, a danas u svakoj šestoj žive djed ili baka. Znači, borimo se za opstanak. To nam je jedino važno. Ma kakva politika u ovim teškim vremenima, narodu nije do toga. Naš život neće diktirati niti naše probleme riješiti nešto što se dogodilo prije 20 i 'kusur' godina, to nas stvarno više ne zanima - kazao je.

Što se tiče presude, dodaje da se nikomu nije presudilo za minutu i da svi znaju koliko je trajao proces suđenja, ali da u daljnje analize ne želi ulaziti. “Samo mogu reći da je svaki zločin – zločin, bez obzira na to s koje je strane počinjen, svaka žrtva zaslužuje pijetet, i za njih bi trebali odgovarati pojedinci koji su osobno činili ta zlodjela”, poručuje.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ

Anto Gutić

načelnik općine Gunja

RAŽALOSTILA NAS JE FORMULACIJA O UDRUŽENOM ZLOČINAČKOM POTHVATU

Općinski čelnik Gunje Anto Gutić ističe da je haška presuda ražalostila i njega kao općinskog načelnika i stanovnike Gunje zbog prestrašne formulacije o udruženom zločinačkom pothvatu jer smatraju da Hrvatska to nije zaslužila zbog svega što je činila da pomogne BiH. Podsjeća da je Gunja bila prva postaja ne samo za izbjeglice iz Bosanske Posavine nego i iz unutrašnjosti Bosne koji su u Hrvatsku ulazili preko mosta Brčko-Gunja dok nije srušen. “Prihvat je organiziran u osnovnoj školi, tada sam ondje bio učitelj. Velik broj izbjeglica primile su i gunjanske obitelji, u jednoj je kući znalo biti smješteno i po 10 - 15 osoba. Gotovo da nije bilo kuće u Gunji koja nije imala bar jednu osobu izbjeglu iz svoga doma u Bosni. Doista smo pokazali empatiju i veliki senzibilitet za pomoć tim ljudima i sve smo učinili da im olakšamo njihovu patnju. I zato nam jako smeta i posebno nas boli ta formulacija kojom se našu državu proglašava agresorom”, zaključuje Gutić. Napominje da individualnu odgovornost nitko ne poriče i svi oni koji su činili zločine za njih bi trebali odgovarati.

Munira Tabak

stanovnica Gunje

Ovo ne bih nazvala suživotom, ovo je istinski život, zajedno se radujemo i Božiću i Bajramu, tu

smo jedni za druge

Mirsad Pezerović

stanovnik Gunje

Prihvatili smo Hrvatsku kao našu domovinu, većina nas je ovdje i rođena, i stali u njezinu obranu. Političari neka rade svoj posao, za to su plaćeni, a ljude neka puste da žive u miru

najviše u RH

U GUNJI ŽIVI OKO 65 % HRVATA I OKO 32 % BOŠNJAKA MUSLIMANA

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana