DRENJE - Nekada bogata slavonska sela u kojima ti rodna crnica ne dopušta da budeš gladan, jer je tvornica hrane pod vedrim nebom, sve su više na karti – socijalnih samoposluga. Otvorena je i u Drenju, Drenjanštini, poljoprivrednom kraju poznatom po mandićevačkom vinogorju i jezeru Borovik, no danas je to kraj iz kojeg mladi i srednja dob iseljavaju u potrazi za poslom. Na 110 četvornih kilometara čak je 11 sela, a Općina Drenje prema indeksu razvijenosti među najnerazvijenijima je u županiji, s indeksom ispod 50, pa je u prvoj, najzahtjevnijoj skupini. Ostaju starci, jedni zbrinuti od djece, jedni zaboravljeni od najrođenijih, s mizernim poljoprivrednim mirovinama od samo 400 do 500 kuna. S druge strane, mlađi su bez posla i perspektive. Vrijeme kada je i taj kraj dobrim dijelom bio zaposlen pri PIK-u Đakovo odavno je prošlo. Tužna je to socijalna slika ne samo Drenjanštine, njen val sve više preplavljuje mnoga do jučer bogata slavonska sela.

U tako teškom socijalnom trenutku Humanitarna udruga “Zrno dobrote” otvorila je u Drenju socijalnu samoposlugu u Zvonimirovoj 10. Inicijator te ideje, danas član NO-a “Zrna dobrote” Željko Fabric, kaže da se s pripremama za njezino otvaranje počelo u rujnu, a početkom studenoga i s akcijama prikupljanja hrane, odjeće i obuće za najsiromašnije.

- Općina Drenje dala nam je prostor, jednu kuću u općinskom vlasništvu, i tu smo otvorili socijalnu samoposlugu. Dosad nam je najveću donaciju dalo Žito Osijek - brašno, ulje, šećer…, a Općina Drenje prvih 5000 kuna da krenemo s radom. Odazivaju se i pojedinci koji donose hranu, odjeću i obuću. Prikupljenim financijskim sredstvima kupujemo prehrambene i higijenske potrepštine i naše police sada su pune. Sada radimo na punjenju 140 paketa pomoći koje ćemo dijeliti od 10. do 15. prosinca po svim selima. Naše članice na radionicama izrađuju predmete od čije prodaje novac ide za kupnju hrane za police samoposluge. U svakom paketu bit će dva kilograma brašna, 1 kilogram šećera, litra ulja, kilogram tjestenine, kutija keksa i higijenske potrepštine. Naš koncept je da sva sela u našoj udruzi budu zastupljena s po svoja dva predstavnika plus nas troje – predsjednica i dopredsjednica udruge te ja, nas ukupno 25-ero, da u svakom trenutku znamo potrebe i socijalnu sliku svakog našeg sela - kaže Fabric.

Ističe problem staračkih domaćinstava koja žive od mizernih poljoprivrednih mirovina od samo nekoliko stotina kuna.

– Ima ih u svim ovdašnjim selima, više je od 20 takvih slučajeva - kaže Fabric i podsjeća na vrijeme kada su mnogi ovdašnji poljoprivrednici, a dok su bili u radnoj snazi, uplaćivali simbolične iznose na ime doprinosa za poljoprivredne mirovine, a danas su to crkavice od kojih se ne da ni životariti, a kamoli pristojno živjeti u starosti.

I općinski načelnik Slavko Dešić kaže kako je socijalna slika Drenjanštine (kraj s 2700 stanovnika), slaba te da socijala ima pravo na pomoć za ogrjev, jednokratnu pomoć i dr.

– Općina podržava projekt otvaranja socijalne samoposluge, za što je ustupila kuću koju je naslijedila, jer nakon smrti vlasnika nije bilo nasljednika - kaže Dešić.

Poražavajuću socijalnu sliku po selima Drenjanštine potvrđuje i predsjednica “Zrna dobrote” Ljiljana Junačko.

- Obišli smo sva sela i vidjeli ljude gdje žive uz svijeće, vidjeli staricu od 90 godina koja slijepa živi sama i pita me: “Ljiljana, je l' mi gori luk?”… Jako je mnogo starog stanovništva, ostavljenog, zaboravljenog, nemoćnog u svojoj starosti i neimaštini… Vidjeli smo ljude koji žive od 400 kuna mirovine. Baka i djed žive od takve poljoprivredne mirovine… U Podgorju ili Bučju ne možeš vidjeti mladog čovjeka. U Bračevcima je toliko mladih ljudi invalida, socijale… Ljudi rade za samo 12 kuna za sat… Ljudi su ogorčeni. Vlada kolektivna depresija i beznađe - prenosi Junačko djelić teške socijalne slike.

I Fabric se slaže da je najteža socijalna, ali i populacijska, dobna slika u Bračevcima, Podgorju….

– Jedno Podgorje ima samo 45 stanovnika, od Drenja je udaljeno 16 - 17 kilometara, a od Drenja do Đakova još je 15-ak kilometara. Samo je karta od Drenja do Đakova 35 kn, a to nije malo. Da, slavonska sela nekad su bila bogata, no troškovi života na njemu nekada i sada nisu isti - kaže Fabric.

“Zrno dobrote” u socijalnoj samoposluzi svake subote od 11 do 15 sati dijeli i odjeću. Narod dolazi i po nju. Na upit je li u sredini kakva je seoska, gdje svatko svakog zna, prisutan stid od ulaska po pomoć u socijalnu samoposlugu, u “Zrnu dobrote” kažu – ne. Neimaština je od toga jača…