Novosti
IZMJENE POSLOVNIKA O RADU SABORA

Novčane kazne za uvrede
Objavljeno 4. prosinca, 2017.

Beskrajne rasprave i replike između više zastupnika istog kluba (i stranke) u Saboru, u kojima se često ne kaže ništa novo i konstruktivno, mogle bi postati prošlost.

Vladajuća većina, ponukana međusobnim vrijeđanjem i svađama zastupnika te “razvlačenjem” sjednica unedogled, uz stalne zahtjeve za stankama, navodno je odlučila realizirati staru ideju o promjeni Pravilnika o radu Sabora. Iako smo tu informaciju detaljnije pokušali provjeriti kod HDZ-ovog potpredsjednika Sabora Željka Reinera, koji je ušao u radnu skupinu za izradu nacrta tih izmjena, zajedno sa stranačkim kolegom, predsjednikom Sabora Brankom Bačićem te bivšom članicom Istražnog povjerenstva za Agrokor Marijom Jelkovac, to nismo uspjeli. Neslužbeni izvori pak kažu da bi HDZ volio tu temu dogovoriti s partnerima i završiti već do blagdana, a najkasnije odmah nakon njih.

Najzanimljivija novina bi trebala biti novčano kažnjavanje nepristojnih zastupnika. Oni koji bi vikali i vrijeđali druge tako bi za takvo ponašanje najprije “zaradili” opomenu, a ako to ponove, bili bi kažnjeni i novčano. U prvim raspravama o toj temi razmišlja se o kaznama između pet i deset tisuća kuna. Kako se pokazalo da su zastupnici najosjetljiviji upravo na svoj džep, to naizgled djeluje kao dobra mjera. Pitanje je samo tko bi bio taj koji bi odlučivao o tome tko je “zaslužio” takvu kaznu jer ako to budu predstavnici vladajućih koji vode sjednice, nije teško pretpostaviti da bi među kažnjavanima, bez obzira na to tko više galamio, češće bili predstavnici oporbe. Iskustvo govori da bi jednakost, sukladno dosadašnjoj praksi, tu bilo gotovo nemoguće ostvariti jer se gotovo svi koji vode sjednice u spornim situacijama prisjete kojoj stranci pripadaju, pa sukladno tome i pokušavaju rasplesti svađu, a i prijete sankcijama.

Nepristranost

Političkog analitičara Davora Gjenera u tom smo smislu pitali kako osigurati tu nepristranost i objektivnost onoga tko odlučuje. “To je uvijek problem, kako naći nepristranog suca”, potvrđuje Gjenero. Prema njegovim riječima, Britanci su to riješili tako da je “speaker”, što je njihov pandan predsjedniku parlamenta, osoba koja uživa poštovanje cijelog parlamenta i nužno ne pripada vladajućoj većini.

- Kada je jednom izabran za “speakera”, on je to tako dugo dok je reizabiran u parlament. Naravno, to kod nas ne funkcionira. No, bitno je da hrvatski zastupnici počnu razmišljati o tome kako da svoju raspravu dovedu u nekakav red i pristojnost. A kako će to napraviti? Ako se počne ozbiljno razmišljati, pa se ljudi počnu bar nešto drukčije ponašati, već bi to bio iskorak - kaže Gjenero.

Kada je riječ o bekrajnom prebacivanju loptice i replikama - raspravama unutar jednog kluba zastupnika, koji dižu kosu na glavi i sve rjeđim gledateljima prijenosa sjedica Sabora, Gjenero kaže da je, kada se prvi put dogodilo da su si međusobno počeli replicirati zastupnici istog kluba, prije desetak godina, bio konsterniran.

- Jedno od temeljnih pravila parlamentarnog djelovanja je da stranke moraju u javnosti govoriti jednim jezikom. Kada vi replicirate kolegi iz svoje stranke i kažete mu: “Vi možda jeste u pravu, ali...” ili “Niste posve u pravu jer je to još gore nego što vi želite reći”, zapravo šaljete zbunjujuću poruku svojim biračima. I to samo zato da ugrabite minutažu za govornicom. To se jednostavno ne smije činiti zbog političke kulture. U normalnim okolnostima bio bih protiv restrikcija gdje se parlamentarnom silom nameće politička kultura, ali to je sada već uzelo takvu mjeru da se bojim da je to jedino rješenje - zaključuje Gjenero.

Gdje je prijedlog?

Peđa Grbin, SDP-ov potpredsjednik Odbora za Ustav, radnog tijela Sabora zaduženog za izradu svih dokumenata, odnosno izmjena i dopuna Poslovnika, kaže nam kako nikakav dokument o toj temi još nije vidio, niti je upoznat s nekim prijedlogom. Na ovo što se dosad pojavilo u medijima o toj temi njegov je komentar, kaže, jednostavan - kada si na vlasti, često ti smeta ono što si radio u opoziciji.

- Što se tiče novčanih kazni za zastupnike koji vrijeđaju, načelno, da živimo u nekoj drugoj državi, ne bih se toga bojao, niti se tomu pretjerano protivio. Međutim, u državi u kojoj, kada zastupnik opozicije predsjedniku Sabora kaže: “Nećemo vam to dopustiti”, ovaj to kvalificira kaznenim djelom. A kada zastupnik većine kaže drugom zastupniku da će biti “recka” na njegovu koltu, a ne dobije ni opomenu, onda se doista bojim kako će završiti takvo kažnjavanje, ističe Grbin.

Kada je riječ o repliciranju, kaže kako se može složiti da tu ima problema. Međutim, dodaje, onda to mora biti regulirano na posve jednak način prema svim zastupnicima. “Jer, ja sam izabran od građana i moj mandat je vezan uz mene, osobno, a ne uz moju stranku. Ako moj kolega kaže nešto s čim se ja ne slažem ili što želim dodatno istaknuti, jer primjerice, nije dovršio misao, moram imati to pravo. Tako da je ovako apriori, dok ne vidim prijedlog, teško to detaljnije komentirati”, rekao nam je Grbin.

Igor BOŠNJAK
PERVERZIJA SMISLA PARLAMENTARIZMA

- Što se tiče kažnjavanja zastupnika, nažalost se u Hrvatskom saboru pokazalo da jedino novčane kazne djeluju na zastupnike, pa zašto ne i kod neprihvatljivog ponašanja. Sabornica bi morala biti odraz političke kulture i nekakve razine dijaloga. U sabornici je nužno da dolazi do svađa, ali te rasprave moraju biti na uljuđenoj razini. Mi imamo posrednu demokraciju zato što je alternativa rat svih protiv sviju. Nama će se još malo dogoditi to da se ne bismo mi tukli na ulicama, umjesto nas će se u parlamentu tući naši zastupnici. To je čista perverzija smisla i logike parlamentarizma - rekao nam je Davor Gjenero.

Peđa Grbin

SDP-ov potpredsjednik Odbora za Ustav

GLUPOSTI U SABORU IMA, ALI NISU VEZANE SAMO UZ REPLIKE

- Gluposti ima, ali nisu vezane samo uz replike. Ako bismo se vratili na sustav, gdje prvo govori predlagatelj, pa klubovi i nakon toga zastupnici, pa se zastupnici mogu replicirati na pojedinačne rasprave, o tome bi se moglo raspravljati. Ali svi moraju biti u istim uvjetima. Tu su i neke dvojbene i opasne stvari. Nedavno sam upozorio na povredu Poslovnika, da govornik ne govori istinu, na što me predsjednik Sabora opomenuo i rekao da to nije povreda Poslovnika i da će me, ako to ponovno napravim, kazniti. Kako se u toj situaciji ponašati? Naizgled, to bi ispalo diskrecijsko pravo predsjednika Sabora. Mi ćemo u tom slučaju završiti na beskonačnim sjednicama Odbora za Ustav koje će morati arbitrirati oko svake takve situacije. U krajnjoj liniji postavlja se pitanje koliko je to u skladu s odredbom Ustava da zastupnik ne može biti pozvan na odgovornost za ono što je izrečeno u sabornici, za govornicom - kaže Grbin.