Knjiga "Oče naš", u kojoj papa Franjo kroz razgovor sa zatvorskim kapelanom, ocem Marcom Pozzom, analizira tu molitvu, predstavljena je u četvrtak u Splitu, a to je bila i njezina svjetska premijera jer je hrvatska nakladnička kuća Verbum objavila knjigu isti dan kao i u Italiji. Predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira fra Ante Vučković smatra:

- Za Hrvatsku može biti važno stajalište pape Franje izneseno u ovoj knjizi da molitva "Oče naš" nije formula, te je u jednome dijelu ta molitva u Francuskoj nedavno izmijenjena.

Fra Ante je objasnio kako je u Hrvatskoj "izričaj 'ne uvedi nas u napast'" vrlo dvosmislen i upitan u smislu da velik dio vjernika to doživljava kao da bi nas Bog vodio u napast, a francuski prijevod i Papa sugeriraju da je riječ o nečemu drugom:

- U hrvatskome to bi značilo otprilike ovako: "ne dopusti da budemo uvedeni u napast, ne dopusti da budemo izloženi napasti, ne dopusti da padnemo u napast." U svakom slučaju, riječ je o nebeskom Ocu koji hoće zaštititi čovjeka ako je u napasti te Papina promišljanja daju dobar povod da se u Hrvatskoj promisli o dosadašnjem prijevodu tog dijela Očenaša - istaknuo je fra Ante Vučković.

Fra Ante smatra kako bi neka promišljanja pape Franje u knjizi mogla izazvati rasprave:

- Papa ima jak izričaj koji ne bismo očekivali, a to je da tumači kako je Bog onaj koji ne može bez čovjeka i nas. To je, za razliku od grčko-kršćanskoga shvaćanja Boga - koji je suveren, koji postoji neovisno o nama i koji stvara samo iz ljubavi, drukčiji naglasak koji će vjerojatno otvoriti i neke rasprave - rekao je fra Ante Vučković.

Dodao je kako mu se čini "postmoderno to što Papa ne 'uzima' teologe niti ih citira, već preko zatvorskog kapelana ima za sugovornike zatvorenike i zločince."

- Oni su mu pozadina na kojoj možda jasnije vidi što je nebeski Otac i što On znači, ali kada se ljude koji su na rubu, a neki čak i izvan ruba uvodi u središte teološkog razmišljanja jednoga pape, naravno da se postavlja cijeli sustav drukčije - ocijenio je fra Vučković.

Fra Ante je još naglasio kako papa Franjo pritom u središte povijesnog događanja stavlja prosjaka te kaže da je "protagonist povijesti prosjak":

- U tom kontekstu Papa je, čini se, svjestan mogućih prigovora pa na jednome mjestu kaže: "Sad će neki reći - Papa je heretik", a riječ je o Papinu milosrđu koje nema granica - ocijenio je Vučković.(HINA/D.J.)