STRIZIVOJNA
Iako intenzivan poljoprivredni kraj s više velikih stočara što samo u tovu, kaže jedan od tovljača Mato Degmečić, imaju i do 800 grla junadi, općina Strizivojna ima samo 130 hektara državne zemlje! Od svog dijela na ime zakupa njen proračun uprihoduje stotinjak tisuća kuna. S druge strane, na drugom kraju Đakovštine, Općina Semeljci ima oko 3800 državnih ha od čijeg zakupa joj pripada i do 1,3 milijuna kuna… Prije 15-ak godina Semeljčani su, kaže njihov načelnik Grga Lončarević, imali i do 4200 hektara, no dio je u međuvremenu vraćen bivšim vlasnicima, a dio je prodan. I dok su druge lokalne samouprave s daleko više državnih tabli od strizivojačkih vodile ratove za zemlju, dizala se kuka i motika za gotovo svaki državni grumen, jer u strizivojačkoj općini takve tenzije dosad nisu (javno) zabilježene. Kako to da tako poljoprivredom intenzivan kraj ima tako malo državne zemlje? Razloga za to je više, područje je to gdje već počinje spačvanski bazen pa je gotovo polovina općine pod šumama.
Bez kombinata
Načelnik Josip Jakobović kaže da je ukupna površina općine 3626 hektara, od čega je poljoprivrednih 1682 hektara – 46,4 posto, a šumskih 1603 hektara ili 44,2 posto, pa je na ime šumske rente u 2017. uprihodovano oko 230.000 kuna.
- Bilo je i godina kada je na to ime bilo i 20-30 tisuća kuna, ovisno o količini izvoza, srušenih i prodanih trupaca, s tim da se naša šuma dijeli i na k.č. Gundince - kaže Jakobović.
Nadalje, u ovom kraju nije bilo velikih kombinata nakon čijeg bi gašenja bila otpuštana državna zemlja. Istina, za potrebe formiranja kombinata Jasinje zbrisano je selo Sikirevački Merolino u strizivojačkom ataru, no Jasinje je pripadalo bivšoj brodskoj općini.
Mato Degmečić kaže kako općina danas ima malo državne zemlje i zbog povijesnih razloga.
– Za vrijeme NDH ovaj kraj bio je hrvatski nastrojen pa je nova vlast u znak osvete utvaje i druge površine pretvarala u šume. Nismo mogli naprijed dok nije došla RH - kaže stočar Mato.
Dakako, i ovdje je dio državne zemlje prodan, a dio vraćen u povratu bivšim vlasnicima. I obitelji Glavačević vraćeno je 14 jutara.
– Bilo nam je oduzeto i više, no u preračunavanju vrijednosti to je smanjeno - kaže Hrvoje Glavačević. I on je jedan od zakupaca malobrojnih državnih tabli u Strizivojni.
– U zakupu imam deset hektara, a imam i nešto svoje zemlje - kaže Glavačević.
U svakom slučaju, a zbog tako malo državne zemlje za ovu općinu i njenu novu općinsku vlast bit će svojevrsni test novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je u proceduri, a prošao je prvo saborsko čitanje. Njime država ponovno raspolaganje državnom zemljom vraća lokalnoj samoupravi, gradovima i općinama, s tim da pravo prvenstva imaju stočari koji nemaju dovoljno zemlje s obzirom na broj uvjetnih grla.
Nisu lakomi
Mato Degmečič ima 170 bikova, jedan je od 13-ero zakupaca državne zemlje, radi 17 državnih hektara, no, kaže, ni on ni drugi zakupci nisu ni dosad bili lakomi za državnom zemljom pa, dodaje, neće biti ni na novom natječaju.
– Imam i oko 70 jutara svoje zemlje. Ono što imam u zakupu bilo bi mi dovoljno kada bih samo sijao kukuruz, no ako se držiš plodoreda - to nije dosta. No svjesni smo da ovdje državne zemlje ima jako malo. Očekujem da će dosadašnji zakupci ostati i dalje u zakupu. Mi se, stočari, ne bojimo - kaže Degmečić.
I ostali zakupci žele ostati u zakupu i nakon stupanja na snagu novog Zakona, odnosno i nakon novog natječaja. Intencija je to i Općine.
– Najbolje bi bilo da ostanu važeći ugovori. Sredinom listopada održao sam sastanak s poljoprivrednicima u zakupu. Otvoreno smo razgovarali, interes je da zadrže ugovore. Uredni su platiše, razumni, znaju da je tu državne zemlje jako malo - kaže Jakobović.
A u susjednom Vrpolju, koje je spojeno sa Strizivojnom, druga priča – mnogo državne zemlje, a malo stočara… Dok se nije inzistiralo na domicilnosti natjecatelja za zemlju, Strizivojčani su u zakupu radili i nešto zemlje u susjedstvu, u k.o. Budrovci i drugdje, no tamošnje lokalne samouprave inzistirale su na domicilnosti. I Hrvoje Glavačević, kaže, očekuje da će ostati u zakupu.
– Zemlja koju radim je loša, tu ima dosta šikare, to neće nitko. Nije na tabli, a table će biti zanimljive. Ja sam za to da svatko dobije po 10 - 15 hektara i svi budu zadovoljni, predlaže Glavačević kako da bude podijeljena državna zemlja u općini sa samo 130 hektara u vlasništvu Republike Hrvatske.
Suzana ŽUPAN
Kupnja zemlje trajno rješenje
Sadašnji zakupac, stočar Mato Degmečić, kaže kako je za nj trajno rješenje zemljišnog pitanja kupnja zemlje. Danas-sutra želio bih kupiti 50 do 100 hektara.
– Tako bih znao za koga radim, jer dva od tri sina ostali su u poljoprivredi – jedan ima šest jutara, a drugi nema, nego u zakupu ima samo ono što sam mu ja dao kao mladom poljoprivredniku. Kupnjom zemlje želim biti svoj na svome, da ono što se daje za arendu ide za otplatu kupljene zemlje. Ovako, u zakupu, mi ulažemo u zemlju, a ona je državna, a država ništa ne daje nama - kaže Degmečić.
Poljoprivredom se bavi 22 posto radno sposobnog stanovništva
Općina Strizivojna službeno ima 2525 stanovnika, no načelnik Josip Jakobović kaže kako je stvarna brojka oko 2200. U djelatnosti “poljoprivreda, šumarstvo i rudarstvo” je 158 osoba, što je 22,3 posto ukupnog radno sposobnog stanovništva. Prema indeksu razvijenosti, a on je 56,79, Strizivojna pripada II. skupini.
– Izvršenje proračuna je približno četiri milijuna kuna, a do prije 4-5 godina ono je bilo 1,7 do 1,8 milijuna kuna, pa smo dobili državnu pomoć, čime se on podigao na oko četiri milijuna. Nagodinu ide Fond za poravnanje pa će on za 2018. biti znatno veći. Radimo na tome da što više apliciramo na nacionalne i fondove EU-a, pa je do kraja godine oko 4,5 milijuna kuna projekata, od čega se 1,8 milijuna kuna odnosi na gradnju 2,3 kilometra šumskih cesta - kaže Jakobović.
zakup
U OPĆINI JE 13 ZAKUPACA DRŽAVNE ZEMLJE