Predsjedništvo SDP-a od 16. studenoga do 6. prosinca u javnu je raspravu u općinske, gradske i županijske organizacije SDP-a uputilo novi nacrt prijedloga Statuta stranke, nakon što je prethodni, što ga je pisao predsjednik Glavnog odbora Erik Fabijanić, sasječen kritikama da je “faraonski” i “monarhistički”. Novi prijedlog statuta pisali su Arsen Bauk, Peđa Grbin i Ivana Posavec Krivec, nakon čega je prošao superviziju čelništva stranke, no kritike ponovno stižu.

Jedan od autora novog teksta, rađenog na temelju tog prvotnog prijedloga, potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, već se požalio u medijima da konačna verzija odudara od teksta koji su predložili. Spornim smatra ukidanje odredbe prema kojoj se izborna konvencija stranke mora održati najkasnije 180 dana od održavanja parlamentarnih izbora, nego se u novom prijedlogu unutastranački izbori predlažu mjesec dana prije parlamentarnih izbora. Grbin smatra da je čelništvo stranke dužno najkasnije pola godine od parlamentarnih izbora ići na provjeru pred stranačko članstvo koje bi verificiralo izborni rezultat pod njihovim vodstvom. U slučaju izbornog poraza, to znači da predsjednik ne bi morao polagati račune stranci, niti bi bilo prostora za izbor novog vodstva koje bi stranku vodilo u novi izborni ciklus.

Temeljnim stranačkim dokumentom stranke nije zadovoljan ni Mirando Mrsić, jedan od oponenata aktualnog vodstva i predsjednika Davora Bernardića, kojemu smeta svojevrsno izbacivanje frakcija iz statuta. Frakcije su, kaže, formalno zadržane, ali samo ako djeluju u skladu s programom stranke, ali onda to, ističe, nisu frakcije.

Politički analitičar Davor Gjenero za ove primjedbe kaže da je riječ o nerazumijevanju unustranačke demokracije. Ona se, ističe, odvija na način da stranačke organizacije, na razini na kojoj se odvijaju izbori, formiraju liste kandidata. “Dakle, logično je da se stranačke konvencije održavaju prije izbora, a stvar je političke kulture da ako stranka na izborima poluči loše rezultate, vodstvo odlazi. U Njemačkoj, koja ima uređeni sustav, konvencije su održane prije izbora na razini saveznih država - izbornih jedinica za parlament. I na toj se razini formiraju liste. Unatoč tome što je stranka relativno loše prošla na izborima, ne smatra se da je predsjednik stranke koji ju je netom preuzeo odgovoran za to, nego ima mandat do idućih parlamentarnih izbora pripremati povratak stranke u vrh”, kaže Gjenero, ocjenjujući to primjedbama protudemokratskih struja unutar stranke, koji vode politiku koja bi trebala zaustaviti postmilanovićevsku demokratizaciju SDP-a.

U novom se nacrtu odustalo od odredbe da je za opoziv predsjednika potreban zahtjev sedam županijskih organizacija, nego i dalje vrijedi da ih je potrebno pet. Nema više ni prijedloga da čelnici lokalnih ili županijskih organizacija ne mogu istodobno biti i članovi Predsjedništva, kao ni rješenja da predsjednik stranke imenuje četiri potpredsjednika, nego će tek moći jednog od njih imenovati svojim zamjenikom. Odustalo se i od rješenja da predsjednik stranke može samostalno odlučivati o poslovima do pet milijuna kuna, nego će biti vraćen poslovni odbor koji će se baviti stranačkim financijama.

Sada se uvodi i mogućnost predizbora, ali, čini se da to još nije fiksirano rješenje. No, ako se ono zadrži članovi stranke moći će glasati koga žele na listama za parlamentarne i europske izbore. Nije definirano trebaju li i koliki stranački staž imati zainteresirani za stranačke dužnosti, za razliku od prvog prijedloga u kojem se tražilo osam godina članstva za predsjedničku kandidaturu, što je izazvalo veliku buru. Članstvu je ostavljeno da sami odluče o minimalnom stranačkom stažu potrebnom za kandidiranje. Zadnju riječ o svemu, nakon pristiglih primjedbi i prijedloga, dat će Glavni odbor SDP-a, a potom će konačni prijedlog statuta biti upućen delegatima izvještajno-tematske konvencije koja bi se trebala održati polovinom siječnja. I.Bošnjak/H