Pitanje svih pitanja za veliku većinu hrvatskih radnika, pitanje je rasta plaća. U najtežim kriznim godinama plaće su se u dijelu realnog sektoru stropoštale i ispod granica ljudskog dostojanstva, naravno, u onim tvrtkama koje su preživjele. A i tamo gdje to nije bilo tako drastično, pad je bio neizbježan.

Ovih se dana prvi put od krize, neovisno o spomenutim željama radnika, o toj temi počelo govoriti i s govornica za Hrvatsku važnih skupova. Tako je ministar financija Zdravko Marić prošli tjedan na radnom ručku u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca istaknuo da je u Hrvatskoj nužan rast netoplaća, dodajući da je za to potrebno sinergijsko djelovanje države i poslodavaca. Naglasio je kako sve pokazatelje i poboljšanja trendova u javnim financijama treba pretočiti prije svega u životni standard građana. Koliki bi udjel u tim većim plaćama eventualno omogućila država, a koliko sami poslodavci, zasad iz njihovih poruka nije jasno. Iz HUP-a zasad nema jasnih poruka - “svaka promjena koja uređuje sustav, koja nam smanjuje troškove i vrijeme provedeno u državnim institucijama, sigurno će biti dobra reforma koja i kratkoročno, ne samo dugoročno, može pokazati svoje rezultate”, poručio je na tom skupu njihov čelnik Davor Majetić. HUP smatra da se minimalna plaća treba prije svega gledati u sklopu realnog sektora, te da primanja u državnim i javnim službama treba isključiti iz prosjeka na osnovi kojega se izračunava minimalac.

Nisu protiv povećanja minimalne plaće, ali dodaju i kako bi trebalo iznaći određene mjere za najpogođenije sektore kako bi im se smanjio trošak poslovanja. Ivan Bračić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika, smatra kako plaće moraju rasti, jer to pokazuje zakon tržišta, no dodaje i kako je “potrebno balansirati s našom konkurentnosti, odnosno smanjiti namete koje država diktira poslodavcima kako bi se ostvario prostor za taj rast”.

Prema riječima Mladena Novosela, predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, oni rast plaća traže kontinuirano, a posebice tijekom ove godine. Još početkom godine su krenuli u kampanju za veće plaće i u privatnom, i u javnom sektoru. Što se tiče javnog sektora, kaže do određenog povećanja će doći jer se postupno tijekom ove godine diže plaća za šest posto, tragom Sporazuma još iz 2009., kada je radnicima u javnom i državnom sektoru plaća bila umanjena za taj postotak.

- Što se tiče privatnog sektora, to je relativno, s obzirom na to da se u onim tvrtkama gdje su radnici sindikalno organizirani kolektivnim ugovorima u pravilu regulira visina plaća. Ima nekih pomaka i povećanja u nekim kolektivnim ugovorima, međutim, ono što bi generalno trebalo pridonijeti rastu plaća jest podizanje minimalne plaće. I to je pitanje koje će sada Vlada, s obzirom na Zakon o minimalnoj plaći, morati uredbom odrediti njezinu visinu za sljedeću godinu. Samim time povećala bi se plaća za minimalno 40 do 50 tisuća radnika koji primaju minimalnu ili nešto malo veću plaću.

Najveći je problem što ispod 3500 kuna neto prima gotovo 250 tisuća radnika - od drvno-prerađivačkog, tekstilnog i trgovačkog sektora do zaštitarskih djelatnosti, ističe Novosel, koji smatra da će pomaka morati biti, jer je tržište radne snage njihov najjači adut.

Dodaje kako, neovisno o sindikalnoj snazi, kada poslodavci shvate da doista više nemaju s kim obavljati proizvodnju, onda će morati povisiti plaće.

- Jer uvoz radnika koji toliko zazivaju kako bi zaštitili nisku cijenu rada ne samo da mi nećemo dopustiti, nego takvih kvalitetnih radnika u nekoj našoj bližoj okolici nema. Bar ne onih koji će im za ovako nisku cijenu rada odrađivati posao - smatra Novosel.

Ekonomski stručnjak Josip Budimir rekao nam je kako će najveći doprinos rastu plaća napraviti tržišni utjecaj. Pojašnjava kako danas imamo situaciju da praktički nemamo dovoljno radne snage, jer broj nezaposlenih prikriva stvarno stanje, s obzirom na to da sve veći broj ljudi ne traži posao, ili pripada skupini trajno nezaposlivih, jer nemaju neke radne vještine koje se danas na tržištu traže, a i granice su se otvorile pa mnogi posao traže i izvan Hrvatske.

- Našim poduzetnicima na tržištu rada konkuriraju poduzetnici iz razvijenih zemlja, što nužno dovodi do rasta plaća. Bilo bi dobro kada bi država tome pridonijela smanjenjem poreznog opterećenja, jer prema simulaciji koju smo čuli od Ivana Bračića, danas radniku ostaje tek 52 posto od ukupnog brutoiznosa plaće, nakon što poslodavci podmire sve obaveze - rekao nam je Budimir.