Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavila je u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) novu strategiju za Hrvatsku za razdoblje od 2017. do 2021. godine, pri čemu će tri glavne strateške smjernice biti povećanje konkurentnosti privatnog sektora, jačanje financijskih tržišta te promicanje komercijalizacije javnih poduzeća. Direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju Vedrana Jelušić Kašić napomenula je da se pri povećanju konkurentnosti privatnog sektora poseban naglasak stavlja na poticanje inovacija, ulaganje u istraživanje, a također i postizanje što veće učinkovitosti resursa, bilo da se radi o upotrebi energije ili voda. Kada je riječ o produbljivanju financijskih tržišta, naglasak je na razvoju tržišta kapitala. Kako pojašnjava Jelušić Kašić, potreba za jačanjem proizlazi iz velike zaduženosti hrvatskih tvrtki, koja se jednim dijelom događala i zato jer izvori financiranja kapitalom nisu bili toliko dostupni pa se išlo u financiranje preko kredita. EBRD je prošle godine postao dioničar Zagrebačke burze te zajednički rade na unaprjeđivanju infrastrukture tržišta kapitala, pri čemu se, kazala je Jelušić Kašić, Zagrebačka burza pozicionira kao nositelj promjena i inovacija na tržištu kapitala. Direktorica EBRD-a podsjetila je i kako je državna imovina u Hrvatskoj izuzetno velika te tu postoji veliki potencijal za što boljim upravljanjem takvom imovinom, što također može pridonijeti gospodarskom rastu. Strategija uključuje i podupiranje privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu. Inače, novu strategiju odobrio je Upravni odbor EBRD-a u lipnju ove godine. EBRD je prvi projekt u Hrvatskoj potpisao 1994. godine, a do danas je kroz 197 projekata uložio više od 3,6 milijardi eura, dok je prošle godine financiranje iznosilo oko 311 milijuna eura. Kako napominje Jelušić Kašić, ograničenja trenutno ne postoje, što znači da će iznos financijskih sredstava ovisiti o kvaliteti projekata. Vodeći ekonomist EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i Rusiju Peter Tabak ponovio je prognoze banke objavljene prije desetak dana o 2,9-postotnom rastu hrvatskog gospodarstva u 2017. godini, dok bi u idućoj usporio na 2,6 posto. Između ostalog, istaknuo je važnost rasta produktivnosti te efikasnijeg korištenja faktora proizvodnje, a posebice u kontekstu velikog odljeva radne snage. Također, naglasio je potrebu unaprjeđivanja poslovnog okruženja, pri čemu je između ostalog upozorio na zapreke oko izdavanja građevinskih dozvola, nedovoljno kvalitetnu javnu administraciju, slabe institucije, kao i visoke poreze. Pritom je kao ključni faktor istaknuo povećanje učinkovitosti tržišta rada, čiji cilj mora biti zadržavanje i privlačenje talentiranih pojedinaca koji mogu podržati bržu ekonomsku konvergenciju i veću produktivnost rada. Državna tajnica Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman podsjetila je na napore koje Vlada i Ministarstvo poduzimaju i planiraju u cilju stvaranja što poticajnijeg okruženja za gospodarski rast i zapošljavanje. Mikuš Žigman kaže da je u cijelom tom procesu suradnja s EBRD-om izuzetno važna, a njena nova strategija komplementarna upravo s ciljevima Vlade i Ministarstva. Potpredsjednik HGK-a za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher istaknuo je da Komora i EBRD niz godina zajednički rade na povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić kazala je da suradnja EBRD-a i Grada Zagreba traje dva desetljeća, a banka je do danas u infrastrukturu na području grada uložila više od 150 milijuna eura, uključujući projekte sanacije odlagališta Jakuševac, izgradnju centralnog uređaja za otpadne vode te proširenje mreže vodoopskrbe i odvodnje. Hina