Istraživanje provedeno na razini Europske unije pokazalo je kako je u Hrvatskoj lani antibiotike uzimalo 36 posto građana, što je više nego 2013., kada je 32 posto ljudi odgovorilo da je tijekom godine popilo kuru antibiotika, a pritom je došlo do zamjetnog porasta onih koji su antibiotik nabavili mimo svog obiteljskog liječnika.

Istraživanje je pokazalo da se nastavlja velika potrošnja antibiotika, koji se i dalje koriste kod prehlade ili gripe, makar nisu djelotvorni, rečeno je u petak na konferenciji za novinare u Klinici za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” u povodu Europskog dana podizanja svjesnosti o otpornosti bakterija na antibiotike, 18. studenoga. Također, još uvijek mnogo ljudi smatra da antibiotici ubijaju viruse, iako je poznato da oni djeluju samo kod bakterijskih infekcija. Pokazalo se, naime, da čak 46 posto Europljana ne zna da antibiotici ne ubijaju viruse a 36 da ne liječe prehladu i gripu.

Otpornost na antibiotike jedna je od najozbiljnijih prijetnji javnom zdravlju jer se pogrešnim i prekomjernim propisivanjem i njihovom nepravilnom primjenom potiče otpornost mikroorganizama na antibiotike. Stručnjaci stoga ističu važnost stalnog osvješćivanja javnosti o opasnosti da se razvije otpornost mikroorganizama na antibiotike i važnosti njihove racionalne primjene. To je u Hrvatskoj posebno važno jer se 92 posto antibiotika koristi u izvanbolničkoj potrošnji.

Predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike Arijana Tambić Andrijašević upozorila je na sve manji interes za razvoj novih antibiotika, a otpornost ili rezistentnost bakterija na postojeće antibiotike raste. Stoga se predviđa da će do 2050. u svijetu deset milijuna ljudi umirati zbog rezistentnih bakterija, što je više nego od malignih bolesti, od kojih godišnje umre osam milijuna ljudi. To će dovesti do enormnog povećanja troškova zdravstvenih sustava. Tambić Andrijašević upozorava i na problem velikog pritiska pacijenata na liječnike da im propisuju antibiotike. H