Objavljeno 18. studenog, 2017.
Iako nam se europski novac nudi na pladnju, nismo ga u stanju iskoristiti. Lošija od nas je jedino Malta
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac tvrdi da je ugovaranje europskih sredstava znatno ubrzano i da slika koja se predočava hrvatskoj javnosti nije točna. No, istina i brojke, nažlost, neumoljivi su. Hrvatska je prema ugovaranju i isplati novca iz europskih fondova na začelju ljestvice članica Europske unije. Iako nam se europski novac nudi na pladnju, nismo ga u stanju iskoristiti. Lošija od nas jedino je Malta.
Prema dobrom starom običaju ministrica Žalac za loše rezultate izvlačenja europskog novca okrivila je svoje prethodnike. Među njima je i njezin kolega iz Vlade Tomislav Tolušić, od kojeg je preuzela ministarstvo. No, kritika ministrice nisu pošteđeni ni sadašnji suradnici kojih je u ministarstvu oko 300, dok ih se planira zaposliti još 60-ak.
A upravo je razloge slabog povlačenja novca svojedobno pojasio sam Tolušić rekavši: “Imamo najkompliciraniji sustav na razini EU-a, zapravo jako malo pripremljenih projekata i, nažalost, nije bilo čvrste ruke koja je vodila ministarstvo i koordinirala trošenje sredstava, a to bi Ministarstvo regionalnog razvoja trebalo biti”.
No, bivši ministar europskih fondova Branko Grčić kao najveći problem za ove porazne podatke pak vidi diskontinuitet vlada. I doista, što bi u ministarstvu EU fondova moglo biti drugačije negoli je u svukupnoj golemoj državnoj administraciji. Uz to svaka vlada kao da kreće ispočetka. Ali, kada je o novcu riječ, ipak bi bilo logičnije da samo uz profesionalce, koji bi bili nestranački ljudi, sustav daje dobre rezultate. Sve drugo je politiziranje. “Opozicija i pozicija trebaju se dogovoriti da se takve ljude ne dira, jer oni moraju odraditi ozbiljan posao”, ustvrdio je i sam Grčić.
HDZ-ova europarlamentaraka Ivana Maletić razloge za ovako loše rezultate korištenja EU sredstava vidi pak u tome što se s pripremama projekata nije počelo na vrijeme. “Ono što se ranije nije napravilo sad je teško nadoknadivo”, izjavila je, a i svjesna je da međusobno prebacivanje krivnje s jedne vlade na drugu neće nikome previše pomoći. Zaključuje i kako bi država trebala uložiti mnogo više novca za pripremu projekata, čak i pod cijenu povećanja deficita.
A dok se to ne promijeni rezultati hrvatskog povlačenja sredstava iz fondova Europske unije ostat će jako loši. Jer, podsjetimo, od 10,7 milijardi eura dostupnih za financijsko razdoblje od 2014. do 2020., Hrvatska je povukla samo 15,03 posto, odnosno jedva 1,6 milijardi eura.
Piše: Damir GREGOROVIĆ