Ekonomija
POSLOVANJE U 2016. GODINI

U prerađivačkoj industriji, trgovini i energetici ostvarena najveća dobit
Objavljeno 16. studenog, 2017.

Prema podatcima Fine, u 2016. godini najveća netodobit iskazana je kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji u iznosu od 5,8 milijardi kuna (udio u netodobiti poduzetnika RH od 24,1 %). Na drugom su mjestu poduzetnici trgovine na veliko i malo s gotovo 4,9 milijardi kuna (udio u netodobiti poduzetnika RH od 20,2 %), a na trećem poduzetnici u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji s 3,3 milijarde kuna netodobiti (udio u netodobiti poduzetnika RH od 13,8 %). Slijede ih poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, s 2,3 milijarde kuna (udio u netodobiti poduzetnika RH od 9,6 %) te poduzetnici u području djelatnosti informacija i komunikacija, s 2,2 milijarde kuna (udio u netodobiti poduzetnika RH od 9,1 %). Najuspješniji poduzetnik u prerađivačkoj industriji u 2016. godini bila je Pliva Hrvatska d.o.o., koja je iskazala dobit razdoblja od 554,8 milijuna kuna (udio od 6,5 % u dobiti razdoblja poduzetnika prerađivačke industrije), s 2095 zaposlenih, kojima je obračunana prosječna mjesečna netoplaća u visini od 10.159 kuna. Na drugom je mjestu HS Produkt d.o.o., s dobiti od 378 milijuna kuna, a na trećem Podravka prehrambena industrija d.d., s dobiti od 190,6 milijuna kuna. U djelatnosti trgovine na veliko i malo u 2016. godini najveću dobit razdoblja ostvario je Lidl Hrvatska d.o.o. k.d., i to u iznosu od 242,3 milijuna kuna (udio od 3,3 % u dobiti razdoblja poduzetnika trgovine na veliko i malo), s 1679 zaposlenih, kojima je obračunana prosječna mjesečna netoplaća u visini od 7521 kunu. Na drugom je mjestu Tommy d.o.o. s ostvarenih 113,1 milijun kuna dobiti, a na trećem Petrol d.o.o., s 99,1 milijun kuna dobiti razdoblja. Z.R.

Najvišu plaću obračunali su poduzetnici u djelatnosti električne energije i plina u iznosu od 7365 kn

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

GOSPODARSKA NIŠA S VELIKIM POTENCIJALOM

Tržište privatnog zdravstva do 2028. bit će 1 mlrd. eura

2

NAJVIŠE SE GRADILE ZGRADE

Izdano manje građevinskih dozvola nego lani

3

NAGLI PAD PROIZVODNJE U HRVATSKOJ

Naznake stabilizacije industrije u eurozoni