Iako demografi duže od desetljeća upozoravaju vlast kako se demografsko pitanje pretvara u ključan problem ove zemlje, bez rješavanja kojega je nemoguće dugoročno očekivati pozitivne brojke i u drugim područjima života, do danas se malo toga promijenilo.

Deklarativno su sve vlade za suočavanje s problemima, ali i svjesne da to nije nešto što se može riješiti u jednom mandatu. Sve završi na ponekoj pojedinačnoj mjeri o kojoj se puno priča, ali se njima bez cjelovite demografske strategije jako malo postiže.

Plenkovićeva vlada to je isticala na početku mandata, a sada je vodu uzburkala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović upozoravajući na “izvanredno stanje” zbog depopulacije zemlje. Sad opet svjedočimo pojedinačnim potezima, a najnoviji je Vladina odluka o povećanju imovinskog cenzusa za dječji doplatak koji će time primati 94.000 obitelji više nego dosad. Nešto ranije povećane su maksimalne rodiljske i roditeljske naknade, a u iduće četiri godine, kao jednokratna mjera, subvencionirat će se i 2267 stambenih kredita. U kampanji i početkom mandata, podsjećamo, najavljivano je još štošta. Od rada vrtića prilagođenih radnom vremenu roditelja, 7500 kuna jednokratne naknade za rođeno dijete i darovanja poljoprivrednih zemljišta na selu mladima do poticanja poslodavaca na fleksibilnije radno vrijeme i rad od kuće, pune plaće na obiteljskom dopustu svih 12 mjeseci do statusa plaćenog odgojitelja u obitelji s više od četvero djece ili univerzalnog doplatka do 2019. za svu djecu.

O tome znamo li što hoćemo i koliki su razmjeri demografske opasnosti koja prijeti Hrvatskoj potražili smo i mišljenje stručnjaka.

Kako nam je rekao Siniša Zrinščak, profesor sociologije na Pravnom fakultetu u Zagrebu, svaka mjera koja je usmjerena prema obitelji i djeci ima smisla. No, on u svemu tome vidi dva ili tri problema. Prvi je, kaže, što nemamo dokument o demografskoj i obiteljskoj politici.

- Te dvije politike nisu jedno te isto, one se isprepleću i obje su nam potrebne. Dakle, nemamo nikakav jasan dokument koji bi rekao koje će se mjere i kada uvoditi, kojom dinamikom i kojim sredstvima. Od najava da će se sredstva za vrtiće ili nešto drugo povećati nema ništa dok se to ne uobliči i konkretizira. Nedostaje cjelovito promišljanje i set mjera. Također, u svim studijama pokazuje se da su, uz novčane naknade, važne, ako ne i puno važnije, druge mjere, prije svega usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života. Hrvatska ima iznimno visoke regionalne razlike na primjeru obuhvata djece u vrtićima. Upravo su neke slavonske županije na dnu po tim pokazateljima. Još gore je da se razlike ne smanjuju, nego se djelomice i povećavaju u zadnjih deset godina - kaže prof. Zrinščak, dodajući kako opet nemamo jasnu sliku kako će se to smanjiti te hoće li sredstva biti usmjerena prema određenim regijama i županijama. Potom su, kaže, velike razlike i u kojoj mjeri roditelji participiraju u cijeni vrtića, jer nemamo nikakve jedinstvene cijene ni parametre.

Prema njegovim riječima, upravo u onim županijama, regijama ili mjestima gdje postoji manji obuhvat djece u vrtićima, imamo veće cijene koje si roditelji ne mogu priuštiti. Jedna je studija pokazala i povezanost između neodlaska djece u vrtić i zaposlenosti majke, pa se onda vrtimo u krug - majka ne može naći posao jer mora čuvati dijete, a ako ga čuva, ostaje nezaposlena. Svi ti elementi, zaključuje Zrinščak, utječu na to da onda roditelji imaju malo djece ili emigriraju. Kaže i kako je sudjelovao u istraživanju Ekonomskog instituta koje je pokazalo da dvije trećine djece iz siromašnih obitelji nije išlo u vrtiće, trećina je rekla da je to zato što nisu imali novca, a trećina da su imali nekog drugog da čuva dijete.

- No, upravo je odlazak u vrtić djece iz takvih obitelji iznimno važan za njihov kognitivni razvoj i socijalizacijske vještine, da hendikep koji ta djeca imaju u svojim obiteljima mogu bar djelomice nadoknaditi u vrtiću. A upravo ona ne idu u vrtić. To je povezano sa stopom siromaštva koja nije jednako raspoređena po Hrvatskoj. Sve dok to ne tematiziramo i ne postoji jasna politika vlade, ove mjere osim kratkotrajnog zadovoljstva ne mogu pružiti više. Niti kod ove vlade o tim pitanjima ne vidim većih pomaka, osim nešto više retorike. Svaka od dosad poduzetih mjera je dobra, ali ako nemamo kontekst, viziju i strategiju, ako se ne govori o tome zašto ljudi odlaze iz Hrvatske, onda ništa od toga - ističe Zrinščak.

Demograf i savjetnik predsjednice RH Anđelko Akrap komentirao je pak mjeru sa širenjem dječjeg doplatka. “Svakako je to dobra mjera i ona neće biti jedina, ali bitno je skrenuti pozornost da sve dosadašnje vlade i jesu započinjale mjere, ali ih nisu završavale, odustajale su”, rekao je Akrap za HRT.

- Stalno govorim o tome, potrebno je opće suglasje, treba pozitivno djelovati ako se donese mjera, ali tražiti i druge mjere koje će podupirati tu mjeru. Stanje je alarmantno, to jest istina, više od 26 godina imamo smanjenje populacije, nešto je potrebno učiniti - ističe Akrap.