Vlada je u ponedjeljak predstavila neke od mjera kojima se planira suočiti s jednim od najvećih problema Hrvatske - demografskim slomom i iseljavanjem. Dječji doplatak, između ostalog, trebalo bi od sredine iduće godine dobiti novih 94 tisuće hrvatskih kućanstava.

Mjere su objavljene nakon sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju kojim predsjeda premijer Andrej Plenković i nekoliko dana nakon kritika predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović koja je rješavanje demografskih problema istaknula kao prioritet rekavši kako u zemlji vlada izvanredno stanje koje zahtijeva i izvanredne mjere. Međutim, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić rekla je novinarima kako objava novosti vezanih uz demografsku revitalizaciju nema veze s predsjedničinim kritikama jer se nove pronatalitetne mjere pripremaju već mjesecima.

Za nove mjere u idućoj godini osigurat će se nešto manje od milijardu kuna.

- Novac je osiguran, a odnosi se na povećanje dohodovnog cenzusa kroz izmjene Zakona o doplatku za djecu, čime će se obuhvatiti veći broj obitelji koje će primati taj doplatak, povećanje broja vrtića te uređivanje poslijepodnevnih programa u vrtićima - kazao je državni tajnik za demografiju Marin Strmota na konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

Broj kućanstava koja bi, na temelju izmjena Zakona o doplatku za djecu, imala pravo na doplatak povećao bi se za 94 tisuće, na oko 250 tisuća, odnosno za 156 tisuća djece, a ukupno je to 440 milijuna kuna. Zakon bi, najavljuje Strmota, stupio na snagu od 1. srpnja iduće godine. Za nove vrtiće osigurano je 70 milijuna kuna i za njih će moći kandidirati jedinice lokalne samouprave već od počeka iduće godine, dodaje. Treća je mjera uvođenje smjenskog rada u vrtićima, a za to bi se kroz programe Europskog socijalnog fonda iskoristilo oko 300 milijuna kuna, navodi Strmota. Pri tome bi bilo omogućeno dodatno zapošljavanje odgojitelja u vrtićima.

U pogledu povećanja dohodovnog cenzusa objašnjava da se cenzus povećava s 50 na 70 posto proračunske osnovice, odnosno sa sadašnjih 1663 kune po članu kućanstva na 2328 kuna. Prema sadašnjim odredbama, 300 kuna dodatka po djetetu dobivaju obitelji koje po članu ostvaruju prihod do 543 kune, 250 kuna one kojima je prihod po članu 543 do 1120 kuna te 200 kuna za obitelji s prihodom po članu od 1120 do 1663 kune, a sada se ta baza za posljednju skupinu proširuje na obitelji koje po članu imaju prihod do 2328 kuna. Ostaje i tzv. pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete od 500 kuna, a dobivale bi ga i obitelji koje bi bile obuhvaćene povećanjem dohodovnog cenzusa.

Strmota potvrđuje da su predložene izmjene zakona na kojima Ministarstvo radi prvi korak prema uvođenju univerzalne naknade za djecu, odnosno da je krajnji cilj redefiniranje sadašnjeg sustava i ukidanje poreznih olakšica zaposlenih roditelja.

Ministrica Nada Murganić kazala je da je demografija jedan od vrlo značajnih problema u državi koji nadilazi razinu jednog ministarstva, a na pitanje novinara da komentira kritike predsjednice Grabar-Kitarović koja kaže da je u tom pogledu “izvanredno stanje”, ministrica je odgovorila kako bi ona upotrijebila termin “izazovno stanje”.

- Ja bih rekla da predsjednica ne kritizira, nego upozorava i to je njezina obaveza. Mi provodimo mjere i politike i mislim da je to jedna zajednička politika i ne vidim da je to toliko drastično kako ste vi rekli, da je velika razlika između Pantovčaka i Banskih dvora. Mislim da nam je demografska revitalizacija i dobrobit naših građana svima jednaki cilj. Ja bih si dopustila jednu drukčiju riječ - u Hrvatskoj je izazovno stanje, to su izazovi koji su pred nama i mi se s njima nosimo - kazala je Nada Murganić.

Uz premijera Plenkovića i ministricu Murganić, na sjednici Vijeća sudjelovali su potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar te ministar zdravstva Milan Kujundžić.