ĐAKOVO

U zemlji velike nezaposlenosti kakva je Hrvatska, u kojoj je u ovom trenutku, a prema jučerašnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), 182.090 osoba u potrazi za poslom, tvrtkama u potrazi za radnicima više nije dovoljno oglasiti potrebu za radnom sangom samo na burzi i ostalim oglasnim prostorima, na internetu i dr., nego sada i plaćenim oglasima u novinama traže zaposlenike. Jedan takav oglas objavljen je i u našem listu, a kojim d.o.o. iz okolice Čakovca, piše velikim plavim slovima, traži zidare, tesare i građevinske radnike. Traže se za rad u građevinarstvu u Hrvatskoj i Njemačkoj. Oglasom u našem listu oglašivač je poglavito “pucao” na potencijalne građevinske radnike s istoka Hrvatske. Nudi im osiguran stan i prijevoz do sjedišta tvrtke. Javiti se na tel. ili e-mail... Tragom oglasa, kontaktirali smo jučer tvrtku koja ga je objavila, a gdje nam kažu kako su već u nekoliko navrata slične plaćene oglase dali u tamošnjim lokalnim novinama. Na naš upit je li se tko javio na ovaj oglas, odgovor je glasio – dosad ne.

To je još jedna potvrda koliko nam građevinsko tržište, iako je na djelu velika nezaposlenost, vapi za radnicima, i onima kvalificiranima i onima bez kvalifikacije, pa poslodavci stalno traže podizanje kvota za uvoznu radnu snagu.

U zemlji punoj apsurda ovdje je na djelu taj da građevinske firme moraju čak plaćati oglasne prostore u medijima kako bi došle do radnika, a istovremeno, jučerašnji su podaci HZZ-a, čak 23.820 nezaposlenih radnika u jednostavnim građevinskim, proizvodnim i transportnim zanimanjima oglasilo je potrebu za zapošljavanjem, a u građevinskim i rudarskim zanimanjima posao traži 4716 radnika. No ne zaboravimo da se nezaposlena radna snaga ne otima za tu vrstu posla, jer je loše plaćen a zahtijeva težak fizički rad, na otvorenome, po vrućinama i hladnoći... I ovih su dana na HZZ-ovoj ljestvici deset najtraženijih zanimanja zidari među njima, znači, pripadaju lakozapošljvim profilima, no strukovne škole kubure s upisom u to i slična zanimanja, poput tesara, stolara i dr., a zbog izostanka interesa čak i gase te programe. Tako je u sve tri generacije zidara koje se obrazuju u đakovačkoj Srednjoj strukovnoj školi Antuna Horvata, kaže ravnatelj Mirko Ćurić, samo šest učenika za zanimanje zidar, a za stolara samo 12.

– Tesare nemamo već pet godina. Ove godine ponovno smo probali s upisima u taj program, ali ništa - javio se samo jedan učenik. Sve su to 3-godišnji programi obrazovanja, koje prati veća zapošljivost nego u 4-godišnjem obrazovanju. Ne pomažu čak ni učestali medijski istupi kako je riječ o zanimanjima koja su tražena i na našem i na inozemnom tržištu rada - kaže Ćurić i podsjeća na vrijeme kada se za te programe u “Horvatu” u sve tri generacije obrazovalo i 70-ak učenika.

Sada nam se o glavu obijaju prazne klupe u učionicama, jer je već godinama na djelu trend roditeljskog odgovaranja djece od upisa za zanimanja “u kojima se mora raditi”. Također, u našem mentalitetu (dosad je) “bauštelce” neopravdano prati(la) stigma da su pri dnu naše ljestvice vrednovanja poslova.

- Stvar je u našoj svijesti, i roditelja i djece - da su ta zanimanja neatraktivna i necijenjena. A ja kažem – bolje danas biti dobar majstor, koji ima više nego solidna primanja, nego prosječan pravnik ili ekonomist koji puni police u trgovačkim centrima - kaže Anto Barukčić, pročelnik Regionalnog ureda HZZ-a Osijek.

Dosad je pravilo bilo – na našim gradilištima (dobrim dijelom) rade “bauštelci” iz BiH, naši idu u Njemačku jer tamošnji ne žele to raditi, a naši su ondje dobro vrednovani, što im daje ne samo radnu i financijsku nego i društvenu, socijalnu satisfakciju. Ističe to i demograf Stjepan Šterc. Jer i ova tema zrcali se u negativnim demografskim kretanjima – ove vrste radne snage nedostaje nam i zbog odlaska građevinskih radnika, s kvalifikacijom ili bez nje, na strana tržišta rada, pogotovo njemačko.

- Njemačka je vodeća zemlja po odlascima naših ljudi van; samo lani u nju je otišlo 57.000 naših građana. Na drugom je mjestu Austrija, u koju je otišlo deset puta manje naših ljudi – njih 5000. Jer naše “bauštelce” u Njemačkoj ne podcjenjuju u društvenoj kvalifikaciji kao u Hrvatskoj. Oni tamo lakše prihvaćaju izazov takvog posla, makar bili i bolje obrazovani od radnog mjesta jednostavnog građevinskog radnika, koje nije obrazovno zahtjevno - kaže demograf Šterc.