Ekonomija
STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Mjerom SOR u poljoprivredi u sedam godina angažirano samo 430 osoba
Objavljeno 9. studenog, 2017.
Poljoprivrednicima su draži novi zaposlenici s radnim iskustvom

Jedna od najkorištenijih mjera aktivne politike zapošljavanja – stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), za kojom su posegnuli brojni poslodavci jer na godinu dana imaju besplatnog radnika kojeg nakon njezina isteka ne moraju zaposliti, a čiji troškovi idu na račun države, u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 2011. do kraja rujna ove godine, ističu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, iskorištena je u 432 slučaja, što je u odnosu prema drugim djelatnostima krajnje simboličnna brojka.

Najviše SOR-ovaca angažirano je u poljoprivredi 2016. – 141, a najmanje 2011. – samo šest. Poslodavci iz sfera poljoprivrede, šumarstva i ribarstva za ovom mjerom najviše su posezali pri angažmanu radnika visokog obrazovanja – za njih nešto više od 360, a pet puta manje za onima sa srednjom stručnom spremom – u gotovo sedam godina za njih tek 70-ak.

Traži se iskustvo

Da su postignuti rezultati na ime SOR-a u poljoprivredi i više nego simbolični govori podatak da je ovom mjerom, najavljivali su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava tijekom ove godine, samo u 2017. predviđeno ukupno obuhvatiti 8140 novih korisnika…

Veliki uzgajivač tovne junadi, ali i veliki poslodavac, predsjednik Baby Beefa, Toni Raič, koji zapošljava 60 radnika, kaže kako ni jednom nije posegnuo za tom mjerom aktivne politike zapošljavanja.

- Jednostavno ju nismo koristili jer smo uvijek tražili ljude s određenim iskustvom. Naša je proizvodnja takva, uostalom, kao i cijela poljoprivreda, da nam je važnije dobiti odmah osobu koja je osposobljena, s iskustvenim referencama. Proizvodnja je to koja ne može čekati, životinja ne može čekati - kaže Raič.

Ne zna, dodaje, ni druge iz svoje ili nekih drugih branši u poljoprivredi koji su iskoristili mjeru SOR.

– No, svaka mjera, u kojoj se netko uspije snaći, vidjeti sebe, dobra je - kaže Raič. Da poslodavci iz drugih sfera više posežu za ovom mjerom vidljivo je već i u ponudi, burzi rada na stranicama HZZ-a; dok se burza rada koja se, primjerice, odnosi na uredske i šalterske službenike, “plavi” od plavih oznaka u kojima stoji “stručno osposobljavanje za rad”, u rubrici “kvalificirani poljoprivredni, šumarski i ribarski radnici”, u kojoj je jučer bilo 25 oglasa, nijedan poslodavac nije izrazio potrebu za radnikom iz programa SOR, s tim da svi oglašivači traže radnike sa SSS, trogodišnji i četverogodišnji program, ali i sa samo OŠ. I poljoprivredna zanimanja iz trogodišnjeg programa obrazovanja ulaze u mjeru SOR, s tim da obje strane, i poslodavac i SOR-ovac, ispunjavaju uvjete propisane za ulazak u nju, a SOR-ovac i stručni ispit ako je potreban za to zanimanje.

Simbolični rezultati primjere mjere SOR u poljoprivredi ponovno upozoravaju na problematiku zaposlenosti u njoj, one “niske” službene i one višesturko veće na terenu.

Istisnuto pripravništvo

Točnije, čak 70.000 OPG-ova nema ni jednog člana, nikoga prijavljenoga, a njih 56.400 ima samo jednog člana. A uvjet za ulazak u mjeru SOR jest da poslodavac mora imati zaposlene. Stoga ne treba ni čuditi što se prema statističarima broj zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, bez zaposlenih u prerađivačkoj industriji, “vrti” oko 20.000. Prema posljednjim podacima – rujan 2017., objavljenima ovih dana, zaposlenost u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, bez prerađivačke industrije, iznosi 22.475. Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji veći je gotovo deset puta – oko 203.000 zaposlenih. Dok zagovarači mjere SOR ističu da je ona prilika za stjecanje prvog radnog iskustva i da nikako nije zamjena za zapošljavanje pripravnika, sindikati upozoravaju upravo na potonje – da je SOR istisnuo institut pripravništva, zauzimajući se za njegov povratak. Kritičari SOR-a ocjenjuju da je on, umjesto da pomogne, teže zapošljivim mladim osobama, od mladih stvorio novu ranjivu skupinu na tržištu rada jer da, ocjenjuju, nema izbora nego raditi za naknadu u razini minimalne plaće te pritom još bez zasnivanja radnog odnosa i radnih prava koja iz njega proizlaze.

Suzana ŽUPAN

Ante Krajina

regionalni povjerenik PPDIV-a za Slavoniju

NEDOSTAJE RADNE SNAGE

I dalje se traže pripravnici, s tim da institut pripravništva treba drukčije definirati. Zaposleni u poljoprivredi i prehrambenoj industriji ponajprije su okupirani problemom isplate plaća, visinom plaća i pitanjem broja izvršitelja poslova. Ljudi napuštaju poduzeća i odlaze van. Vidi se nedostatak radne snage u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Poslodavci i sami kažu da im nedostaje radne snage.