Ekonomija
RAST I OVOG PROSINCA

Za prosinačke blagdane potrošit ćemo više nego lani - preko 12 milijardi kuna
Objavljeno 8. studenog, 2017.

Lani smo za božićne blagdane potrošili 12 milijardi kuna, pola milijarde više nego 2015. Godina je to u kojoj smo se, nakon niza godina krize, kada smo za prosinačke radosti trošili 11 milijardi kuna, vratili na potrošnju prije krize, oporavili se, a već iduće godine, 2016., tu potrošnju pojačali s dodatnih 0,5 milijardi kuna. Raste nam potrošnja, ali i potrošački optimizam – riječi su kojima se potiču potrošači.

Točnije, Hrvati su lani, podaci su HGK, i prije božićnih sniženja potrošili gotovo pola milijarde kuna više nego u isto vrijeme 2015.

Prema HGK-u, najveći dio blagdanskog budžeta odlazi na igračke, odjeću i obuću, kozmetiku i elektroničke uređaje, a čak svaka treća kuna na hranu i piće. Lanjska blagdanska potrošnja od 12 mlrd. kn bio je i izračun Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) čiji predsjednik Krešimir Sever procjenjuje da božićna potrošnja 2017. neće biti manja od 2016., da će čak biti i u blagom porastu, no uglavnom zbog navika i naše tradicije blagovanja.

Društveni optimizam

– No, tu mislimo na potrošnju u cijelom prosincu i na potrošnju u zimskim sezonskim sniženjima koja počinju 27. prosinca i dr. - kaže Sever i podsjeća na sve što utječe na visinu te potrošnje – od plaća, mirovina, božićnica, (ne)zaposlenosti…

– Dakako, očekuje se da sve božićnice završe u potrošnji, no teško je reći koliko ih se isplaćuje. Plaće nisu znatnije rasle i prosječna je u kolovozu bila 6018 kuna. No, bilježi se blagi rast za državnu i javne službe gdje će osnovica u studenom ići gore za 2 %. Bitan je društveni optimizam, no nisam siguran koliko ga ima. Imamo pad zaposlenosti, ona je ponovno ispod 1,4 milijuna zaposlenih. Tu ne treba gledati na broj osiguranika MO; on je veći za nešto više od 100.000, no to zavarava jer tu su i oblici rada poput korisnika mjere SOR, a ona ne znači zasnivanje radnog odnosa. Tu brojku spušta i povratak sezonaca kući, pa je i tu potrošački kapacitet smanjen. Nadalje, tu je i 1,23 milijuna umirovljenika i činjenica da s krajem godine dio zaposlenih odlazi u mirovinu, tj. iz većeg potrošačkog kapaciteta u manji.

Kupuju “po malo”

No, s druge strane, tu je velik broj naših građana na radu u inozemstvu koji će ili donijeti znatna sredstva dolaskom za blagdane kući ili slanjem zarađenog kući, kaže Sever. U blagdanskoj potrošnji zrcali se i zabrinjavajući omjer umirovljenika i zaposlenih, a on je sada 1 : 1,23. U NHS-u umirovljenike nazivaju strpljivim potrošačima koji strpljivo kupuju “po malo”, no i onima koji su, upravo zbog malih sredstava, već polako počeli blagdansku kupnju “na sitno”, da si blagdanske troškove “rastegnu” što duže.

– Jer, prosječna mirovina tek je nešto veća od 2200 kuna - podsjeća prvak NHS-a. Sever podsjeća i na sve one koji ni u ovom prosincu neće biti (neki veći) pokretači potrošnje, a to su blokirani – njih više od 320.000 s dugom većim od 42,38 mlrd. kn, radnici bez plaće, 70 do 80 tisuća radnika na minimalcu, zaposleni na određeno…

Suzana ŽUPAN
Božićni programi na policama trgovina još i prije Svi svetih

Trgovci su ranije nego ikada prije na police stavili božićne programe; do sada su “čekali” da prođu Svi sveti, no ove su godine pojedini s tim asortimanom izišli još početkom listopada. Je li to primjer nepoštene poslovne trgovačke prakse? Pravna savjetnica u osječkom Savjetovalištu za potrošače Dunja Mak kaže kako to treba gledati s pozicije građana - potrošača. - Njihova su mišljenja podijeljena; jedni se božićnom ugođaju vesele, i to ne smatraju nečim lošim, a dio građana smatra da je to preuranjeno. Stvaranjem tog blagdanskog ugođaja u trgovinama potrošače se potiče da više troše, no svaki potrošač ima vlastitu odgovornost i kriterije - kaže Mak.