Prvi put domaćin tradicionalnih Dana hrvatskog turizma (DHT) - najvećeg godišnjeg susreta turističkih djelatnika, bio je Mali Lošinj, grad na otoku Lošinju, koji ove godine obilježava 130 godina bavljenja turizmom.

Manifestacija je to tijekom koje nagrade i priznanja dobivaju brojni turistički djelatnici, kao i regije, gradovi, restorani, veliki i mali hoteli, marine... Ukratko, oni koji su to cjelogodišnjim radom, trudom i zalaganjem, dakako vezanim uz turizam, zaslužili. Sjatilo se tako ove godine na DHT-u u ovaj biser hrvatskog turizma više od 1300 turističkih djelatnika iz cijele Lijepe Naše. I dok su mnogi od njih u kufere pakirali svoje stvari i pripremali se za put, mala ali odabrana slavonsko-baranjska ekipa već je preko Krčkog mosta, a potom trajektom od Krka do Cresa, stigla do Lošinja. I 'busiju' zauzela na brodu Vita, usidrenom u malološinjskoj Rivi lošinjskih kapetana, koji im je, kao svojevrsno stožerno mjesto za promociju Baranje i Slavonije ponudio Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog tour operatora ID Riva tours. Kako bi svi znali o čemu je riječ i što se tamo događa, na brodu je izvješen veliki natpis - Zaplovimo Panonskim morem!

Čim su se začule tambure TS Panonika, brod je postao poprište brojnih zanimljivih susreta. Imali smo osjećaj da je kroz njega prošlo 'pola' Malog Lošinja, ali i brojni turistički djelatnici, visoko i niže pozicionirani. Raširenih ruku, s osmjehom na licu, dočekivala ih je slavonsko-baranjska ekipa, ali i Selimir Ognjenović. Osim što je odlučio pomoći promociji Baranje i Slavonije, javna je tajna kako mu je želja da se Dani hrvatskog turizma, ako ne iduće, onda 2020. godine, održe na istoku Hrvatske.

- Zašto bi se DHT stalno morali održavati na jadranskoj obali. Slavonija i Baranja zaslužili su da i oni budu domaćini najvećem godišnjem susretu turističkih djelatnika - rekao je Ognjenović, naglasivši kako se sve ovo na Malom Lošinju događa stoga da Baranju i Slavoniju nitko ne bi zaboravio.

Htio bi, dodao je, skrenuti pozornost hrvatskim turističkim djelatnicima na okretanje prema kontinentu, odnosno istočnom dijelu Hrvatske, što će, nastavio je, produžiti turističku sezonu i pretvoriti je u cjelogodišnju.

Među brojnim gostima slavonsko-baranjske 'morske' prezentacije bila je i Romana Vlašić, direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika. Nikada, istaknula je, nije bila u Baranji, ali je tijekom prezentacije u načelu dogovorila posjet slavonsko-baranjskoj regiji.

- U Baranju i Slavoniju, na to svojevrsno studijsko putovanje, povest ću dubrovačke turističke djelatnike. Pokušat ćemo naći poveznicu s baranjskim vinarima, jer je Dubrovnik golemo tržište. Premda nam dobro ide, čemu je dokaz konstantno povećanje broja dolazaka i noćenja, Dubrovčanima je cilj produžiti sezonu pa upravo u tome vidim suradnju s turističkim djelatnicima Slavonije i Baranje - istaknula je Vlašić, dodavši kako bi, osim rada i zalaganja turističke 'branše', i više razine trebale nešto odraditi.

Navela je primjer slabe avionske povezanosti Osijeka i Dubrovnika, naglasivši kako bi više tjednih linija gostima mnogo značilo. Objasnila je to tvrdnjom kako turisti iz udaljenijih destinacija Europu gledaju kao malo područje, te kako žele vidjeti što više, ali i što brže. “Otići avionom iz Dubrovnika u Slavoniju i Baranju i tamo ostati cijeli tjedan, ne žele”, podvlači Vlašić.

Slavonsko-baranjsku ekipu na usidrenom plovećem hotelu predstavljali su predstavnici turističkih zajednica Baranje i grada Požege, vinarije i podrumi Josić, Kalazić, Krauthaker te Brzica, Iločki podrumi, osječko Žito s programom Dobro, požeški restoran Zlatni lug, Didin konak iz Kopačeva, karanačko seosko gospodarstvo Ivica i Marica, baranjski voćar Stjepan Dumančić te osječki privatni smještaj i agencija Maksimilian. Sigurno je da se ne smije zaboraviti ni na Belje, čija su Vina bila 'vina kuće' tijekom dvodnevnih središnjih događanja DHT-a u hotelu Bellevue.

- Predstavljanje na ovako ekskluzivan način, o čemu bruji cijeli Mali Lošinj, Baranji i Slavoniji mnogo znači. Iako nam raste broj dolazaka i noćenja, svaka prezentacija, posebice na morskim destinacijama, dobro je došla i, siguran sam, urodit će plodom. Naša regija ima što pokazati, kod nas treba samo doći i prepustiti se uživanju - riječi su Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje, s kojim se složila i njegova kolegica, direktorica TZ grada Požege Silvija Podoljak.

Uz zahvalu Selimiru Ognjenoviću, istaknula je kako, prije svega domaćim ljudima, treba u svijest 'ugraditi' činjenicu da Slavonija, Baranja i zapadni Srijem postoje.

- Prilično smo atraktivni, imamo odlična vina i gastroponudu, povijest i kulturu - rekla je, dodavši kako nema razloga ne posjetiti istok Hrvatske.

Prezentacija je potrajala do dugo u noć, a u nekoliko navrata tamburaši iz Panonike napuštali su brod i sa svirkom započinjali na rivi koja je, do njihovog dolaska, bila poprilično pusta. Dan poslije, na svečano otvaranje DHT-a, spomenutoj su se ekipi priključili Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira, dr. Marina Budimir, gradonačelnica Iloka, načelnici općina Draž i Bilje, Stipan Šašlin odnosno Željko Cickaj, direktor TZ Osječko-baranjske županije, Antonio Sobol te direktor TZ grada Osijeka, Saša Uranjek. Baranja i Osijek, naime, bili su nominirani za najuspješniju ruralnu i kontinentalnu destinaciju u Hrvatskoj. Obje su ušle u finale, zajedno s po dvije 'konkurentske' destinacije, a proglašenje je trebalo uslijediti u večernjim satima. Optimizam se pokazao opravdanim. Pred više od 1300 posjetitelja velikog šatora, poprišta tog dijela DHT-a, i Baranja i Osijek našli su se na najvišem postolju.

U kategoriji najuspješnije destinacije ruralnog turizma prvo je mjesto zauzela Baranja, ispred Krapine i Dalmatinske zagore. Najuspješnijom destinacijom kontinentalne Hrvatske, pak, proglašen je Osijek, grad kojem je povjerenstvo dodijelilo više bodova nego Zagorju i Samoboru. Njima se priključio Richard Apel iz karanačkog OPG-a Julia Tarnai Apel, poznatijeg kao Tri mudraca, koji je u kategoriji Čovjek - ključ uspjeha, zaslužio priznanje za najboljeg domaćina turističkog seljačkog gospodarstva. Sportskim rječnikom, tri zlata završila su na relativno bliskim i čvrsto povezanim destinacijama koje, sve je sigurnije, jedna bez druge - ne mogu.

- Bez lažne skromnosti, moram reći da je nagrada očekivana. Doduše, već samo svrstavanje među prve tri najbolje destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj učinila me je sretnim, tim više što su u Baranju stizale nagrade i proteklih godina, što nikoga nije uspavalo - ushićeno je istaknuo Perkušić, te dodao kako nagrade pokazuju osnovne prednosti Baranje koju vidi kao regiju gostoljubivih ljudi i odličnu ponudu.

S njim se složio i gradonačelnik Belog Manastira, koji je u ime baranjskih turističkih zajednica preuzeo nagradu za najuspješniju destinaciju ruralnog turizma. Uranjek je rekao kako nagrada znači veliki poticaj za daljnji rad, te dodao kako Osijek i Baranja, zapravo, čine zajednički turistički proizvod koji je već nadaleko prepoznat. Logičnim slijedom okolnosti dodjelu triju nagrada nazvao je Sobol.

- Naša je županija spoj urbanog i ruralnog, što je, pokazalo se, prava stvar i dobitna kombinacija. Nagrade koje su dodijeljene našim destinacijama sasvim su zaslužene - istaknuo je Sobol.

Da je nagrada veliko priznanje i poticaj za daljnji rad, ustvrdio je Apel, koji se turizmom bavi 15-ak godina, od čega je 10 godina u Baranji. Naglasio je kako ne misli stati nego želi proširivati ponudu, kako u smislu smještajnih kapaciteta, tako i osmišljavanju novih sadržaja.

Slavonsko-baranjskim turistički djelatnicima Mali Lošinj ostat će u lijepom sjećanju. Ne samo po zasluženim priznanjima, nego i prekrasnom ambijentu, kako onom na brodu Vita, tako i onom u hotelu Bellevue. Sigurno je kako ih ravnodušnim nije ostavio ni prekrasni Mali Lošinj, koji se polako priprema za 'zimski san'. Gradić s približno 8000 stanovnika s pravom se može nazvati perjanicom hrvatskog turizma. Kompleks hotela Jadranka, brojni kafići, pašticerije, pizzerije, manji i veći restorani, lošinjske manifestacije, mirisi i okusi, zdrav zrak i blaga klima, samo su dio onoga zbog čega treba doći u grad na čijem je čelu mlada magistra ekonomije Ana Kučić.

Posebna je priča mladi atlet koji čisti strugaljku kojom je svoje tijelo očistio od pijeska, ulja i znoja. Mnogo poznatiji kao Apoksiomen - brončana skulptura pronađena u lošinjskom akvatoriju, koju Lošinjani nisu dali metropoli. Osmisli su mu i otvorili muzej, i smjestili ga u 'bijelu sobu' koju godišnje posjeti na stotine tisuća turista. I Apoksiomen će, nakon Dana hrvatskog turizma, lagano na počinak, kako bi što spremniji dočekao iduću sezonu.