Pozitivni i negativni učinci od zamjene kune eurom bit će, kako to najavljuju u Vladi, tema rasprava koje će se odvijati uz predstavljanje studije o uvođenju eura koju je pripremila Hrvatska narodna banka u suradnji s Vladom. Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj bit će predstavljena u ponedjeljak, 30. listopada na konferenciji u Zagrebu.

Rasprava će se voditi o svim aspektima koje donosi zamjena nacionalne valute zajedničkom europskom, ali, da ne bude zabune, pitanje nije hoće li Hrvatska uvesti euro, nego kada će to učiniti. Ministar financija Zdravko Marić nedavno je na skupu Liderovog Kluba izvoznika kazao kako to više i nije pitanje, jer se Hrvatska kod potpisivanja pristupnog ugovora o ulasku u Europsku uniju zapravo izjasnila kako će svoju nacionalnu valutu zamijeniti eurom, samo je pitanje kada će to učiniti. Hrvatska, drugim riječima, ne može natrag kako zbog političkih razloga, tako i zbog onih drugih. Naime, kako je to prije nekoliko dana pojasnio ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, hrvatska monetarna politika ograničena je zbog visokog stupnja euriziranosti te relativno visoke inozemne zaduženosti svih sektora.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić nedavno je kazala kako Vlada i HNB drže da je dobar trenutak za pokretanje postupka pristupanja eurozoni. Naglasila je kako građani u najvećoj mjeri štede u euru, “više od 80 posto štednih depozita su u euru, bitne transakcije, kupnje nekretnina, kupnje auta dogovaraju se u eurima i euro već dugo živi kao dio našeg svakodnevnog života”. Hrvatska je, dakle, visokoeurizirana zemlja i sada. I stoga upozorenja poput onoga ekonomista Ljube Jurčića koji ističe kako bi uvođenje eura u ovom trenutku bilo pogibeljno za hrvatsko gospodarstvo dolaze vjerojatno prekasno. Jurčić kaže kako bi se uvođenjem eura Hrvatska odrekla vlastitog novca kao najsnažnijeg instrumenta ekonomske politike, a da prije toga nije izgradila efikasnu strukturu gospodarstva, institucionalnu strukturu te politike i procedure kojima bi mogla nadoknaditi odricanje od vlastite valute. On tvrdi da je euro dobar, ali u trenutku kada to može biti korisno za Hrvatsku, dok bi sada “bio dobar bio samo za trgovce i špekulante, za hrvatsku proizvodnju nikako”. Pojašnjava kako s eurom Hrvatska ne bi imala instrumente za primjerice smanjivanje nezaposlenosti.

Ekonomski analitičar Guste Santini za Deutsche Welle je krajem svibnja izjavio kako je odavno poduzeto sve kako bi RH došla do točke bez povratka i da bi nagli zaokret možda povukao teže posljedice negoli nastavak u istom smjeru. “To nije odnos hoću-neću, malo jedno, pa malo drugo. Slažem se uvelike s kritičarima vezanosti uz euro, ali bojim se da je to predaleko odmaknulo. Budućnost nam je previše vezana uz te procese, a monetarnu politiku ionako više nemamo. Zaletjeli smo se, i to ne jednom, nego više puta u svezi s tim, i ostali bez svih stupnjeva slobode za raspravu o nečemu drukčijem”, kazao je Santini.

Protiv uvođenja eura je ekonomist Ivan Lovrinović, koji je nedavno izjavio kako o euru treba razmišljati tek za deset godina i da bi njegovo brzo uvođenje ranije odgovaralo samo bankama i uvoznicima. Bankama, rekao je, jer se zadužuju u inozemstvu, pa moraju vratiti pozajmice u toj valuti, a uvoznicima jer mogu kalkulirati u domaćoj valuti i nemaju rizika.

Kao negativni efekti uvođenja eura često se spominje primjer Slovenije u kojoj su dolaskom eura porasle cijene i zabilježen je pad životnog standarda. No, ekonomist Damir Novotny ističe kako su u Sloveniji ubrzo porasle i plaće, kao i mirovine, a ubrzan je i gospodarski rast. On podsjeća kako su u Sloveniji prosječne plaće i mirovine za 30 do 40 posto veće nego u Hrvatskoj. Novotny kaže kako nema opasnosti od rasta cijena, odnosno inflacije u Hrvatskoj nakon uvođenja eura, jer su one već prilagođene, a često su i više nego u drugim zemljama, pa se, naprotiv, može očekivati i pad cijena. Za gubitak monetarne neovisnosti kaže da ju Hrvatska i tako nije iskoristila za povećanje konkurentnosti u proteklih 25 godina. I.Mikulić