Osječka književnica Jasna Horvat svoj je bogati opus predstavila i u hrvatskom veleposlanstvu u Beču. Okupljene uzvanike u večernjim je satima pozdravio uvaženi profesor Georg Holzer, djelatnik Instituta za slavistiku na Sveučilištu u Beču i dopisni član HAZU-a.

Osječku je autoricu brojnom okupljenom auditoriju predstavila Bernardica Katušić, znanstvenica na Institutu za slavistiku. Istaknula je kako opus Jasne Horvat u ovom trenutku predstavlja najdosljedniju konceptualnu poetiku u suvremenoj hrvatskoj književnosti te kako opravdano nosi naziv “Ars Horvatiana”, dodijeljen joj po mišljenju akademkinje Dubravke Oraić-Tolić.

U svom je multimedijskom izlaganju Jasna Horvat predstavila tri romana objavljena u izdanju Naklade Ljevak: “Bizarij”, “Vilijun” i “Atanor”. Kako je navela, “Bizarij” i “Atanor” koncipirala je sa željom da uz pomoć kompleksnih konstrukata kakvi su gramatika (u “Bizariju”) i kemija (u “Atanoru”) prikaže vlastitu vezanost za grad Osijek. Tim je tekstovima istodobno ilustrirala povezanost Osijeka s Bečom te ulogu Eugena od Savoje u onom što Osijek danas jest.

Koristeći se najsuvremenijom tehnologijom pojasnila je ulogu QR kodova u svojim pametnim romanima te uzvanicima prikazala film “Sumpor” Marija Milolože i Vladimira Hama. Riječ je, naime, o poglavlju iz romana “Atanor” posvećenom Eugenu od Savoje koji je u ovom autoričinom romanu poistovjećen s kemijskim elementom sumporom. Uzvanike je uputila i na poglavlje “Osmij” koje je u “Atanoru” posvećeno Osijeku i za koji je Mario Miloloža također načinio film javno dostupan na internetu.

Navela je kako je “Atanor” njezin drugi “pametni roman” nastao na tragu iskustava koje je stekla objavljivanjem “Vilijuna” – prvog “pametnog” romana u Hrvatskoj i svojevrsnoj poetskoj odi Marku Polu i njegovu povezivanju Europe s Dalekim istokom.

Predavanje je zaključila retoričkim pitanjem o povezanosti Osijeka, Beča i Puta svile kojim je i naslovila svoje bečko izlaganje. Istaknula je kako je upravo književnost poveznica ovih triju svjetova i kako je Osijek kao mjesto njezina života, rada i nadahnuća na temelju povijesnih činjenica povezan s Bečom te na temelju njezinih fantazmagoričnih književnih ukoričenja i Beč s Putom svile.

Nesvakidašnje izlaganje bilo je popraćeno bljeskanjem mobitela i aktivnim sudjelovanjem uzvanika usmjerenih na načine očitavanja QR kodova koji su sastavim dijelom dvaju romana. Večer je završila glazbenim programom Dubrovačkih kavaljera, dugovječnog glazbenog sastava kojemu su osnivači Marko Majkovica (vokal, mandoline) i Josip Čenić (vokal, gitara).