Na jednostavan i sustavan način odgovara na najučestalija pitanja koja, učeći gramatičko gradivo, postavljaju učenici osnovnih i srednjih škola. Pomoću pitanja i odgovora gramatika daje uvid u gradivo iz tri temeljna područja... Jednostavnost, zornost i jezgrovitost takvoga načina objašnjavanja gramatičkoga gradiva svidjet će se i nastavnicima i učenicima. Jednima i drugima ova će gramatika olakšati rad i svojom se funkcionalnošću i komunikativnošću nametnuti kao praktičan temeljni priručnik za svakodnevnu uporabu... Novo izdanje dopunjeno je novim poglavljima, a ostala su poglavlja proširena - tako svoj novi 'proizvod' - Školsku gramatiku hrvatskoga jezika autorice prof. dr. sc. Sande Ham (redovite prof. na Filozofskom fakultetu u Osijeku) na svojoj mrežnoj stranici ponosno opisuje izdavač Školska knjiga.

Od posljednjeg je izdanja prošlo osam godina, a prethodila su mu još tri, počevši od 2002.

- Prvo se izdanje, na moje čuđenje, jako brzo rasprodalo. Nisam to očekivala jer su u to vrijeme još izlazila nova izdanja Babić-Težakove školske gramatike, a na tržištu je bilo i više znanstvenih gramatika. Ova je gramatika baš za 'male' za jezikoslovne početnike jer primjeri nisu iz književnih djela, nego su jednostavni, školnički i školski, kako bi ih korisnici mogli lakše povezati s teorijom. Nisam očekivala ni da će biti tako dobro prihvaćena.

Je li to razlog sljedećim izdanjima?

- Vrlo su brzo uslijedila još tri izdanja, koja nisu bila proširivana, nego samo dotiskivana. Ovo se peto, dopunjeno izdanje doista temeljito dorađivalo, dvije i pol godine. Dopunjena su neka poglavlja, a neka su nova napisana. Nema jedino tvorbu riječi zbog toga što su gradivo osnovne i srednje škole ipak glavninom glasovi, oblici i rečenica, a tvorbe je vrlo malo. Stoga nisam htjela pisati tvorbu jer bismo opet dobili veliku i debelu gramatiku kakvih ima već nekoliko u knjižarama. Ovo je manja gramatika i školarcima je prihvatljivija.

Je li 5. izdanje vaša ili izdavačeva inicijativa i jeste li doista polazili od pitanja učenika?

- 'Pokretač' je rasprodano 4. izdanje, nije ga bilo u knjižarama, a tražilo se. Kada sam počela raditi, izdavač mi je poslao popis najčešćih pitanja i onoga što je uočeno i da bi trebalo dodati jer, pišući školsku gramatiku ne znate koliko opširno smijete pisati da ta gramatika ne nadraste školsku razinu. Nju će uzeti dijete u ruke u 5. osnovne, ali i srednjoškolac pa i gradivo mora biti primjereno, ne možete ići u nemirne znanstvene vode jer u njima jezikoslovni laik ne može plivati. Korisnici doista pitaju raznolika pitanja.

Tko je prikupljao pitanja? Naime, Gramatika je pisana u obliku pitanja i odgovora, a svako je poglavlje jedno pitanje.

- U prvim sam izdanjima pitanja postaljala najviše prema načinu na koji komuniciram sa studentima. Primijetila sam da studenti sebi gradivo mentalno slažu po pitanjima, koje funkcioniraju kao male mentalne mape. Mislim da je lakše ako je svako pitanje jedno poglavlje, nego da je gradivo izneseno bez jasnih pitanja, odgovora i primjera pa se u njemu teško snaći.

Trebaju li i gramatike odobrenja, preporuke Ministarstva znanosti i obrazovanja?

- Ne, to vrijedi samo za pravopise i njih treba odobriti. Jedini odobren je još uvijek Babić-Finka-Mogušev pravopis, a preporuku imaju Babić-Ham-Mogušev pravopis i pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Ono što odlučuje o gramatikama nije preporuka MZO-a, nego Agencija za odgoj i obrazovanje koja odobrava pomoćna nastavna sredstva, a pravopisi, gramatike i rječnici tu formalno pripadaju. Mislim da je profesor u svom stručnom usavršavanju i radu posve slobodan upotrijebiti gramatiku koju želi.

Knjiga je prošli tjedan izašla iz tiska. Čini li vam se sada konačno dovršena ili ipak ima još nešto što nedostaje, što (bi)ste mogli dodati?

- Vrlo sam zadovoljna grafičkim izgledom jer mislim da je privlačan. Sada, kada sve ide mrežno, digitalizirano je, važno je da knjiga bude, osim dobro napisana, kvalitetna i lijepa.

Kakve su Vaše spoznaje o tom koliko se djeca stvarno služe gramatikama?

- Gramatikama se najviše služe njihovi profesori jer im je to nadopuna udžbenika. Imam 35 godina radnog iskustva, ova gramatika izlazi već 15 godina i znam da se profesori služe tom gramatikom jer je među njima mnogo mojih bivših studata naviknutih na moj način predavanja, izlaganja. Znam da je među profesorima dobro primljena. Neko sam vrijeme bila članica povjerenstva natjecanja hrvatskog jezika, jednom i predsjednica državnog povjerenstva, pa iz toga iskustva znam da su se djeca iz cijele Hrvatske služila tom gramatikom. Iako ne znam kolika joj je naklada, ako se 15 godina prodaje, onda su ju korisnici dobri prihvatili.

Čula sam da ste se od prethodnih četiriju izdanja silno obogatili, kao i od pravopisa?

- Od pravopisa dobijem 3,34 % od nabavne cijene po prodanom primjerku, a ukupna je zarada, od 2005. do danas, koliko i moje tri mjesečne plaće. Riječ je o uobičajenom ugovoru i honoraru.

Dakle, zarada Vam sigurno nije bila motiv za pisanje?

- Nikako! Od pisanja se jezikoslovnih djela ne može obogatiti. Nema smisla uspoređivati hrvatsko tržište s primjerice američkim, jer je nas Hrvata malo, koliko ih je pismenih i koliko ih želi pročitati gramatiku?! Uzevši sve to u obzir, pet izdanja je - fantastično! Međutim, za Hrvatske prilike sveučilišni profesori u visokim znanstvenim zvanjima imaju i visoke plaće, satnica nije velika pa imamo slobodne ruke za pisanje.

Iako je to 'samo' prošireno izdanje, pretpostavljam da je mnogo radnih sati utrošenih na pisanje?

- Kada izdavač pošalje knjigu na korekturu, treba ju cijelu pomno pregledati. Ovo je izdanje imalo 18 korektura, a gramatika ima gotovo 200 stranica.

Manje Vam je sati trebalo da ju napišete, nego 18 puta iskorigirate?

- Pisanje je čin osamljenika, nekada autor, olovka i papir, danas zaslon, tipkovnica i autor. Kada pisanje završite, završili ste veliki dio posla, a onda krećemo s pripremama za tisak. Veliki posao snosi izdavač, mnogo je osoba bilo uključeno: dvije korektorice, dvije urednice, grafički urednik... stalna komunikacija, dogovaranje... Uložen je veliki napor.

Isplati li se?

- Moralno da. Ipak je riječ o hrvatskom jeziku, a Gramatika mu je u prilog.

Snovi i planovi?

- Plan mi je, kada konačno bude završena reforma hrvatskog obrazovanja i kada budemo znali koji je prihvaćeni program za osnovne i srednje škole, doraditi gramatiku jer bismo i izdavač i ja željeli cjeloviti jezični priručnik u kojem će biti poglavlje o jezičnoj povijesti, u kojem će svakako biti tvorba riječi. Jezgrovit, jednostavan i pregledan školski obuhvatni priručnik.

To znači za Vas opet mnogo posla jer je riječ o velikom pothvatu.

- Volim pisati o hrvatskom jeziku, to je moj profesionalni i osobni poziv.

Strah od pogrješke?

- Strah od publike i strah da morate izići pred čitatelja ogroman je.

I nakon 35 godina staža, tolikih izdanja gramatika i pravopisa?

- Da! Jezikoslovlje se mijenja. Definicija koju sam ja napisala 2002., u suvremenom bi jezikoslovlju glasila drukčije, no ne i u našim školama. Ne mogu djeci ponuditi posljednje i trenutačne ideje suvremenog jezikoslovlja, kad oni uče najjednostavnije, jezikoslovna počela. “Filozofirati” možete u znanstvenim radovima, a ovo je priručnik u koji dijete zagleda kada uči, kada želi nešto iz gradiva provjeriti i utvrditi. Zbog toga možda strah jesam li metodološki suvremena, no jesam koliko je i naše školstvo. Pričekajmo novi nastavni program iz Hrvatskoga jezika pa ćemo bolje znati.

Za kraj kolačić: prva ste jezikoslovka (žena) samostalna autorica gramatike!

- I prva žena koja je suautorica u pravopisu. Autorstvo je pravopisa i gramatika bilo očito samo za muškarce. Treba znati da ne još tako davno žene nisu bile sveučilišne profesorice, a ne bilježe ih ni stariji popisi akademika. Naravno, postoje vrijedne suautorice u popularnoj Hrvatskoj gramatici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i to od 1979., a sada su već i brojne suautorice u pravopisima. Na sreću, još nitko nije smislio žensku i mušku gramatiku (kao što su smislili žensko i muško pismo u književnosti), a nadam se da i ne će.