Na njegovu Facebook profilu stoji sljedeće: Krešo Bengalka je rap glazbenik iz Splita, jedan od osnivača gangsta rap grupe Kiša metaka, kroničar priča s ulice s desetljetnim stažom.

Još piše i ovo: Bengalka je 2012. debitirao na prvom albumu Kiše metaka (poznat i kao “Prvi folder”), dok se publici premijerno predstavio bendovim singlom “Konan”. Dvije godine kasnije, sa splitskim reperom Žuvijem formira duo i objavljuje album “Brokva”, na kojem potpisuje i produkciju. Iste godine Kiša izbacuje svoj drugi “folder”, te s bendom održava koncerte diljem regije, od Hrvatske i Bosne i Hercegovine, preko Slovenije i Srbije do Crne Gore.

U veljači 2017. objavljuje samostalni album Finale, na kojem su publici već poznati hitovi Kalashnikov, Pobjeda i El Comandante. Album čini kontinuitet dobitnog niza, i najavu novih projekata u budućnosti.

Sve u svemu, i više nego dovoljno razloga da s Krešom porazgovaramo o njegovoj karijeri, hip-hopu i rapu, ljudima, Splitu i koječemu drugom.

Od Kiše metaka da samostalne karijere, prvih singlova i prvog samostalnog albuma “Finale” te rada na novom CD-u “Split Zoo” - ukratko, što se sve s tobom događalo i što se događa u tom “međuprostoru” i “međuvremenu”, da tako kažem?

- Ukratko, živim sa ženom i kćerkom, koja je nedavno napunila tri godine. U jednom trenutku života morao sam ostaviti druge stvari sa strane i posvetit se obitelji i poslu koji volim radit, a to je rap glazba.

Kažu mnogi da si jedan od najtvrđih repera koje je Hrvatska vidjela. U čemu je tvoja “tvrdoća”?

- Tvrdoća najviše dolazi do izražaja u beskompromisnom pristupu glazbi i stihovima. Odrastao sam uz punk bendove i rap, i spojio sam ta dva tvrda svijeta u jedan. Ekipi se svidjelo i pičim dalje.

Postoji li i opstoji još uvijek gangsta rap u Hrvata? Kiša metaka je gangsta rap, no što je s drugima, i s tobom?

- Kiša metaka se od starta koristila epitetom gangsta, a s obzirom na to da se uglavnom radi o karikaturalnom i parodičnom načinu izražavanja, sam termin gangsta odlično je pristajao uz Kiša metaka materijal. Kad sam počeo raditi solo, htio sam se što više odmaknuti od karikature i parodije i samim tim u soloizdanju se ne deklariram kao gangsta reper.

Split kao zoo? Zašto, kako, zbog čega... ili je to, naziv albuma, tek dobra dosjetka, ili možda još jedan prilog za tzv. splitsko stanje uma? Kakva je zapravo splitska rap, hip-hop psihologija?

- Duži period sam proučavao kako dišu ljudi u gradu i što je to šta bi zaokružilo splitsku rap priču u cjelinu, a to je definitivno ta paralela između ljudi i životinja. Htio bih dodati da je splitski zoološki vrt jedan od najvećih zooloških vrtova u svijetu. Ljeti, kad vidim kolone Korejaca srednjih godina koji slikavaju prozore i balkone splitskih “domorodaca” u getu, bude mi jasno gdje je zoo, a gdje je grad. Planet majmuna me je poprilično inspirirao za cijeli koncept.

Koja je tematika novog albuma - ljubavna, socijalna, urbana, mračna ili svijetla, ili sve zajedno?

- Tematika je socijala, uz naravno neizostavnu količinu droge i nasilja. Ima i mraka i svjetla, a s obzirom na to da će sadržavat 17 traka pretrpanih gostovanjima, bit će to dovoljno šarena priča, u kojoj će svatko pronać svoju omiljenu pjesmu.

Općenito - hrvatska hip-hop scena jučer, danas i sutra? Vidimo da se Tram 11 vraćaju...? Gdje je tu, u hip-hopu, Split danas? Može li se govoriti o starim dobrim vremenima hrvatskog hip-hopa koja se više neće vratiti ili je obratno, hip-hop je i dalje tu, živ je i zdrav, a ako se veterani vraćaju, to je dobro ili loše?

- Krajem devedesetih nastao je boom i pojavilo se čak i previše izvođača koji su htjeli bit dio novog vala rapa u svijetu, ali kako je brzo evoluirao, tako je taj pokret još brže zamro. Danas su aktualni rap izvođači u Hrvatskoj svoju priču gradili iz temelja, a ne na valu nekog određenog trenda. Drago mi je da se veterani vraćaju.

Sudeći prema većini tvojih dosadašnjih pjesama, duhovitost, ironija i zezancija nisu ti strane, naprotiv, pjesme poput “Kalashnikov”, “Pobjeda”, “El Comandante” i druge koliko god su ozbiljne, surove i beskompromisne, toliko su pune duha, svježine, čak i cinizma, pa se, slušajući ih, čovjek može i dobro nasmijati, gorko naravno. Hoću, naime, pitati može li i smije li gangsta reper biti duhovit i zabavan ili se pak sve svodi na krajnju ozbiljnost da bi u pjesmama autor bio što vjerodostojniji?

- Sve se svodi na priču koju prodaješ, vjerodostojnost je više stvar karaktera. Svaka medalja ima dvije strane, tvrdu i duhovitu, a jedna je bez druge nemoguća.

Što općenito misliš o hip-hopu danas, gledajući globalno, kao na glazbeni žanr, kulturni i supkulturni fenomen? Je li izgubio svoj početni zanos, je li se razvodnio kroz mainstream?

- Mainstream evoluira isto kao i underground, uvijek je postojalo mjesto i za jedno i za drugo, pitanje je samo 'ko što želi.

Dojam je da je u SAD-u zlatno doba gangsta rapa prošlost, da je gangsta rap umro s Tupacom. Što o tome misliš? Doduše, u undergroundu i dalje vrije, ali kao da svi žele zaraditi kroz mainstream, dokopati se hita i top-ljestvica pa pristaju na kompromise? Ili sam u krivu?

- Rap sam počeo slušati nakon šta je Tupac umro. Danas gotovo nema repera koji nije gangsta a da ima izgrađenu rap karijeru. Postoje izvođači koji bi htjeli živjeti od posla koji vole radit, a postoje i izvođači čija je egzistencija riješena pa se žele dokopati statusa, a najbolje ide onima koji znaju kako izvagati jedno i drugo.

Tvoj odnos, recimo tako, s aktualnom situacijom u Hrvatskoj? Inspiracije ne manjka, od politike do ideologije i svih drugih problema u društvu, kako to sve djeluje na tebe, na tvoje bavljenje glazbom, skladanje i pisanje pjesama?

- Dovoljno mi je uć u jedan kvartovski kafić tri puta u tjednu i namirisat ću sve probleme društva i države u nekoliko sekundi, i na taj način na mene dnevno-politička zbivanja utječu pozitivno i inspiracije mi ne nedostaje.

Zaključno - kako stoji s novim albumom, kad će biti gotov i objavljen, što s nastupima, turnejom...?

- Album “Split Zoo” izlazi u veljači 2018. Ove jeseni sam krenuo ozbiljnije u nastupe, 4.11. nastupam u Splitu, 11.11. u Sarajevu, 17.11. u Zagrebu i 18.11. u Beogradu...

Razgovarao: Darko JERKOVIĆ