Novosti
KURIKULARNA REFORMA

Uskoro velike promjene u ocjenjivanju osnovnoškolaca
Objavljeno 19. listopada, 2017.

Novi model ocjenjivanja rada učenika planiran kroz kurikularnu reformu u škole će u sljedećih nekoliko godina uvesti znatne promjene.

Učenike 1. i 2. razreda osnovne škole više se neće brojčano ocjenjivati, već će se donositi zaključna procjena, dok učenike od 3. do 6. razreda čeka ocjenjivanje uz osvrt i procjenu njihovih kompetencija, koji će se još više ocjenjivati prema zadanim elementima od 6. razreda nadalje. Sve će to imati veliku ulogu i pri upisu u srednju školu, jer se ukida i opći uspjeh na kraju godine dobiven aritmetičkom sredinom, odnosno prosjekom ocjena iz svih predmeta, a svjedodžba ubuduće neće sadržavati ni ocjenu iz vladanja.

Ukidanjem općeg uspjeha trebala bi se omogućiti pravednija selekcija pri upisu u srednju školu, ali i na fakultet, dobivanju stipendije ili ostvarivanju prava u đački/studentski dom.

Predloženi način vrednovanja učenikova učenja i njegovih postignuća služit će ponajprije za unapređivanje učenja i prilagođavanje poučavanja, a potom i za procjenjivanje i izvješćivanje o postignućima i napredovanju na kraju nastavne cjeline, polugodišta ili razreda u odnosu na kurikulumom definirane ishode. Učenik će točno znati što će se i na koji način vrednovati i na taj način će se pripremati. Kako ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak često govori – imat ćemo školu za život, ne za ocjene - školu koja će kod učenika poticati njegovu kreativnost, logičko razmišljanje i primjenu naučenog u praksi i u stvarnom životu nakon završetka škole.

Edukacija nastavnika

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak nedavno je istaknula kako je već pripremljena dokumentacija koja će unaprijediti način vrednovanja i ocjenjivanja, što će biti sastavni dio edukacije nastavnika.

- Nastavnici su najnesigurniji u proceduri vrednovanja i ocjenjivanja. O tome bi trebalo puno više govoriti na nastavničkim i učiteljskim fakultetima - istaknula je ministrica Divjak te dodala kako je jedno vrednovanje učenikova rješavanja nastavnog problema u učionici, a drugo vanjsko vrednovanje koje se odnosi na nacionalne ispite, mature i standardizirane testove.

- Treba pronaći dobru mjeru između vrednovanja u samom razredu, jer ako učeniku kažete kako će se njegovo znanje vrednovati, on će se spremati na taj način. S druge strane, vidimo koliki je problem s učenjem za standardizirane ispite s npr. maturom, jer imate učenje da bi se postigao rezultat, a ne učenje da bi se stekle kompetencije i pripremilo za život – istaknula je ministrica.

Dr. sc. Branko Bognar s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Osijeku smatra kako predloženi načini vrednovanja, (pr)ocjenjivanja i izvješćivanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda predstavljaju najbolji dio Cjelovite kurikularne reforme, jer umjesto dosadašnjeg vrednovanja naučenog naglasak postavljaju na vrednovanje učenja i vrednovanje kao učenje.

Povratna informacija

- Vrednovanje ne bi trebalo rezultirati samo ocjenama i služiti kao nagrada ili evaluacija naučenog, već bi ono trebalo pridonijeti kvaliteti i kontinuitetu učenja učenika. To je i predviđeno u prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje gdje se ističe kako vrednovanje za učenje “u pravilu ne rezultira ocjenom, nego kvalitetnom povratnom informacijom”. Kvalitetne povratne informacije su važne jer imaju vidljiv učinak na rezultate učenja učenika. Važno je istaknuti da pružanje povratne informacije ne bi trebalo poistovjetiti s nagradama i kaznama, već je to prije skup promišljenih postupaka koji potiču samovođeno učenje. Osim povratnih informacija, ključno je učenicima omogućiti kontinuirano planiranje, praćenje i procjenjivanje svog napretka. Sve to pomaže učenicima u učenju – ističe profesor Branko Bognar, dodajući kako zbog toga smatra ohrabrujućom izjavu ministrice Blaženke Divjak o tome da je pripremljena dokumentacija koja će unaprijediti način vrednovanja i ocjenjivanja, što će biti sastavni dio edukacije nastavnika.

- Želio bih upozoriti kako se tu radi o vrlo kompleksnoj promjeni koja zahtijeva kvalitetno stručno usavršavanje, ali isto tako i odgovarajuću pozornost u obrazovanju budućih učitelja, a posebno učitelja predmetne nastave. Nažalost, u mjerama koje se predviđaju kako bi se naš obrazovni sustav učinio kvalitetnijim vrlo malo se pozornosti poklanja promjenama u obrazovanju budućih učitelja i nastavnika te stručnom usavršavanju njihovih starijih kolega. Zaboravlja se kako bilo koja promjena ovisi o spremnosti učitelja na njezinu provedbu – objašnjava naš sugovornik.

Jasenka PEJAKOVIĆ
NA UČITELJSKE I NASTAVNIČKE FAKULTETE UPISIVATI NAJBOLJE

Dr. sc. Branko Bognar kaže kako su međunarodna znanstvena istraživanja pokazala da postignuća učenika ovise prije svega o metodičko-pedagoško-psihološkoj osposobljenosti njihovih učitelja. Premda nam je sustav obrazovanja budućih učitelja razredne nastave prilično dobro ustrojen, ističe, to se ne može reći i za učitelje predmetne nastave i one koji se zapošljavaju u srednjim školama. “Naime, oni se u većoj mjeri obrazuju za pojedine predmete, a manje za budući posao učitelja. To se može promijeniti uvođenjem integriranih studija u kojima je podjednak naglasak postavljen na stručnim, metodičkim i općim pedagoško-psihološkim kolegijima i njihovoj međusobnoj povezanosti”, ističe i dodaje kako je isto tako važno voditi računa da se na učiteljske i nastavničke fakultete upisuju najbolji kandidati, za što je potrebno uvesti mjere sustavnog planiranja potreba za učiteljskim kadrom. Nedostatak tih mjera, pak, upozorava, rezultirao je velikim brojem nezaposlenih učitelja, što ne može biti poticaj kvalitetnim kandidatima da se odluče za ulazak u učiteljsku profesiju.

CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

Međunarodno istraživanje učenja i poučavanja TALIS utvrdilo je kako se hrvatski učitelji predmetne nastave nalaze u samom vrhu s obzirom na mogućnosti stručnog usavršavanja. Ipak, ističe prof. Bognar, postojeće stručno usavršavanje ne pridonosi boljim rezultatima naših učenika na međunarodnom istraživanju PISA. “Sve to upozorava na potrebu reforme obrazovanja budućih nastavnika i unapređenja stručnog usavršavanja koje, ako je kvalitetno ostvareno, može pridonijeti boljim postignućima, ali isto tako i zadovoljstvu učenika. Znanstvena istraživanja i iskustva iz drugih zemalja pokazala su kako je upravo to put koji vodi prema kvalitetnijem odgojno-obrazovnom sustavu”, rekao je. Za razliku od toga, dodao je, promjene kurikuluma na kojima se inzistira posljednjih petnaestak godina nisu se pokazale uspješnima ako nisu povezane s kvalitetnim učenjem učitelja.

- Ako se naglasak postavi na promjene u cjeloživotnom obrazovanju učitelja, to ćemo prije moći očekivati rezultate. Iskustva u svijetu su ohrabrujuća. Ako su reformske mjere kvalitetno osmišljene, prvi pozitivni rezultati mogu se očekivati već nakon tri godine – zaključuje naš sugovornik.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana