Objavljeno 19. listopada, 2017.
Nakon sudskog postupka koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo protiv Termoelektrane RiTE Ugljevik iz Republike Srpske pred Okružnim sudom u Bijeljini, koji se proglasio nenadležnim, Slovenci su nudili nagodbu, a kada RS nije pristala ni na to, odlučili su se za međunarodni arbitražni postupak koji bi mogao taj BiH entitet gurnuti u konačni financijski slom. Slovenci, naime, traže 1,4 milijarde konvertibilnih maraka (oko 700 milijuna eura) na ime prijeratnih ulaganja u Termoelektranu.
- To je još u procesu. Obavljaju se određene aktivnosti na pravoj razini, prikupljaju se određene informacije, razmjenjuju dokumenti i obavijesti - kaže ministar industrije i energetike u Vladi Republike Srpske Petar Đokić.
Rasprava pred arbitražnim sudom u Washingtonu trebala bi početi do kraja ove godine i ministar Đokić to mora znati jer je Vlada Republike Srpske, odnosno Elektroprivreda, do sada za taj postupak potrošila oko dva i pol milijuna eura na razne odvjetničke urede. “Ne znam koliko je novca utrošeno. Znam da su planirana određena sredstva za vođenje tog arbitražnog postupka, ali mislim da nije toliko plaćeno”, tvrdi Đokić.
A da je plaćeno točno toliko, iako ministar to navodno ne zna, dokazuje izvještaj Elektroprivrede Republike Srpske. Za usluge stranih i domaćih odvjetničkih ureda plaćeno je više od milijun i pol eura bez PDV-a, te dodatnih 250 tisuća eura za prevoditelje, vještake i pravne savjetnike. Također, oko 275 tisuća eura uplaćeno je arbitražnom sudu u Washingtonu. Troškovi se i dalje gomilaju te bi do konačne arbitražne presude mogli biti dvostruko ili čak trostruko veći. Tome treba dodati da Elektroprivreda Republike Srpske ima i arbitražne sporove za Termoelektranu Gacko i Hidroelektrane na Vrbasu. “To je vrlo zabrinjavajuće. Čak i u povoljnom ishodu to je veliki novac i ne znam kako će se Elektroprivreda RS-a s tim nositi”, ističe ministar trgovine u Savjetu ministara BiH Mirko Šarović. On upozorava da bi, ako izgubi i jedan od tri spora energetski sektor bio u kolapsu.
Uz sve to, prema službenim podacima, ukupni dug Republike Srpske na dan 30. rujna 2016. godine iznosio je 5,4 milijarde konvertibilnih maraka (oko 2,7 milijardi eura). Koliko je dug povećan nakon toga javnosti još uvijek nije poznato. Ove godine planirano je zaduženje za dodatnih 30 milijuna eura, a prema projekcijama Vlade, iz proračuna RS-a u ovoj godini trebalo bi vratiti 413 milijuna eura duga, a u 2018. čak 480 milijuna eura. Treba li posebno napominjati da Dodik taj novac nema?
Eduard SOUDIL
NEĆE BITI NI ZA PLAĆE NI ZA KREDITE
Upravo je Vlada Republike Srpske, stav je opozicije, najodgovornija za stanje dužničkog ropstva u tom BiH entitetu. Tvrde da Vlada nema plan za smanjenje duga. “Inzistirali smo da je potrebno reprogramiranje, refinanciranje postojećih dugova, jer nenormalno velike rate za otplatu starih kredita onemogućuju normalan život. Svaka druga marka iz izvornih prihoda prethodnih godina ide za vraćanje kredita”, izjavio je predsjednik PDP-a Branislav Borenović.
DEKLARACIJA PROTIV NATO-a
Parlament RS-a usvojio je bez oporbe i iza zatvorenih vrata Deklaraciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta kojim vlast, predvođena entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, pokušava zaustaviti proces integriranja BiH u NATO. U kaotičnoj situaciji, nakon što su zastupnici iz oporbenih stranaka u utorak navečer prekinuli sjednicu Narodne skupštine RS prosvjedujući zviždaljakama zbog stalnih kršenja poslovnika o radu, zastupnici iz stranaka vladajuće većine izdvojili su se u manju dvoranu i tamo nastavili zasjedati, a pritom su ulaz zabranili i zastupnicima oporbe i novinarima.H